Pridržavanje mediteranske prehrane, osobito one koja uključuje visok unos ribe, povezana je s boljim kognitivnim funkcijama, nedavno su izvijestili istraživači. Studija vezana uz kognitivne funkcije naknadna je analiza podataka iz studija na temu očnih bolesti povezanih s dobi.
U multicentričnim kliničkim ispitivanjima znanstvenici su pratili prirodnu povijest razvoja degeneracije makule povezane s dobi i katarakte te procjenjivali učinke vitaminskih dodataka prehrani na njihovu progresiju. Na početku ispitivanja, znanstvenici su koristili upitnike o učestalosti konzumacije hrane za procjenu unosa 9 komponenti mediteranske prehrane: voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, mahunarki, ribe i maslinovog ulja te smanjene konzumacije crvenog mesa i alkohola.
U prvoj studiji vezanoj uz očne bolesti povezane s dobi sudjelovalo je 4 757 odraslih osoba u dobi od 55 do 80 godina, od kojih su neke imale degeneraciju makule povezane s dobi. U drugoj studiji sudjelovale su 4 203 osobe u dobi od 50 do 85 godina, od kojih su sve imale degeneraciju makule povezanu s dobi.
Sudionici iz prve studije bili su podvrgnuti testiranju kognitivnih funkcija u petoj godini studije, dok su sudionici iz druge studije podvrgnuti testiranju kognitivnih funkcija na početku studije te 2, 4 i 10 godina kasnije.
Među svim sudionicima, oni koji su najviše slijedili mediteransku prehranu imali su najmanji rizik od kognitivnog oštećenja i bolje rezultate kognitivnih funkcija, pokazalo je nedavno provedeno istraživanje.
Najjznačajniji i najdosljedniji rezultati zabilježeni su za osobe koje su prijavile veći unos ribe. Apsolutne razlike u kognitivnim sposobnostima između sudionika koji su najviše i najmanje slijedili mediteransku prehranu relativno su male, ističu znanstvenici. Razlike možda nisu klinički značajne na individualnoj razini, ali mogu biti važne na razini populacije, zaključili su autori studije.
Izvor: JAMA
