Je li povećan unos antioksidansa rješenje za loše raspoloženje?

Znanstvenici su proveli anonimnu anketu o prehrani, a uključivala je kategorije hrane povezane s neurobiologijom i neurokemijom.

Analiza dobivenih podataka pokazala je da raspoloženje mladih, dobi 18 do 29 godina, uvelike ovisi o hrani koju konzumiraju, odnosno o hrani koja povećava dostupnost i koncentraciju prekursora neurotransmitera u mozgu. Učestala konzumacija hrane životinjskog porijekla dovodi do nagomilavanja dvije kemikalije u mozgu, serotonina i dopamina, koje pozitivno utječu na raspoložene pojedinca. Ako mlađe osobe tri puta tjedno konzumiraju mesne proizvode i bave se tjelovježbom, imaju mnogo manji rizik od loših raspoloženja i mentalnih poremećaja.

S druge strane, raspoloženje osoba starijih od 30 godina najviše ovisi o dostupnosti antioksidansa (iz voća) i konzumiranju kave i hrane visokog glikemijskog indeksa te preskakanju doručka, što neadekvatno aktivira simpatički živčani sustav.

U starijoj se dobi nakupljaju slobodni radikali koji izazivaju stres pa je stoga potrebno unositi mnogo više antioksidansa. Negativan učinak imaju kava i hrana bogata ugljikohidratima koje pojačavaju reakciju već oslabljenog sustava za regulaciju stresa, što u konačnici dovodi do pojave lošeg raspoloženja i mentalnih poremećaja.

Znanstvenici žele ponoviti istraživanje s posebnim fokusom na razliku između spolova. Takvo istraživanje dalo bi im objašnjenje na pitanje rodno specifičnih mentalnih bolesti, osobito ako je razlog njihova nastanka osjetljivost na pojedini oblik prehrane.

Izvor: Nutritional Neuroscience