Nova istraživanja pokazala su da kvalitetnija prehrana i veći unos hranjivih tvari u starijoj dobi dovode do zdravijeg starenja.
Do 2050. godine u svijetu će biti preko 390 milijuna osoba starijih od 80 godina. Mnogi od njih doživjet će staračku slabost ili krhkost popraćenu gubitkom tjelesne mase, mišićne mase i snage. Čak ni pretilost u starijoj dobi ne sprečava pojavu staračke slabosti uz koju se nerijetko javljaju i sarkopenija, smanjenje kognitivne sposobnosti te učestale infektivne bolesti.
Znanstvenici smatraju da je potrebno proučavanje materijalnih, fizičkih, psihičkih i društvenih faktora koji utječu na kupnju namirnica, njihovu pripremu i konzumaciju. Time će dobiti bolji uvid u kvalitetu prehrane starijih osoba, ali i u podatke o hranjivim tvarima koje im nedostaju te biomarkerima koji utječu na starenje i gubitak tjelesne i mišićne mase.
Nažalost, preporučen unos određenih namirnica i hranjivih tvari zasad se temelji samo na podacima o zdravim odraslim osobama, a ti podaci ne obuhvaćaju gubitak tjelesne i mišićne mase i apsorpciju hranjivih tvari u starosti. Stoga su potrebna dodatna istraživanja, ali i dodatna obrazovanja osoba koje se brinu o starijima (profesionalnih, ali i članova obitelji) kako bi imali bolji uvid u njihove prehrambene potrebe.
Izvor: Advances in Nutrition