Krumpirova ključna uloga u evoluciji čovjeka

Kontroverzna nova teorija upućuje da kuhanje – točnije kuhanje gomolja – predstavlja prekretnicu u evoluciji čovjeka.. Krumpir, bijela repa, kasava, jam – što je samo nekoliko od više desetina gomolja koji rastu u tlu, a zauzimaju značajnu ulogu u prehrani suvremenog čovjeka: ljudi ih kuhaju, peku ili prže za ručak, večeru ili zajutrak.
Ovih dana, mala, ali entuzijastična skupina antropologa smatra da su ovi neugledni korijeni bili ključni u evoluciji. Antropolog s Harvarda, Richard Wragham, u časopisu Current Anthropology objavljuje da su gomolji – i mogućnost da ih se termički obradi – potaknuli razvoj većeg mozga, manjih zubi, odredili današnje proporcije udova te čak i muško-ženske odnose: žene koje su kuhale gomolje, smatra Wragham, koristile su svoju seksualnu privlačnost da bi zadobile najbolje zaštitare (koji su sprječavali krađu gomolja).
Protivnici ove teorije ističu da ona podrazumijeva korištenje vatre prije 1,8 milijuna godina, a trenutni dokazi kažu da su naši preci svladali vještinu termičke obrade hrane prije tek 250 000 godina.