Konzumacija ribe povezana je s akademskim postignućima adolescenata

Te prednosti uključuju poboljšanje sastava tijela, emocionalno blagostanje i samopouzdanje te smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, stresa i anksioznosti. Mediteranska prehrana predstavlja uravnotežen i pravilan način prehrane koji je povezan s opisanim koristima. Karakterizira ju visok unos ribe, povrća, mahunarki, žitarica, voća i orašastih plodova, kao i umjeren unos jaja, mlijeka i mesa. Nadalje, preporuke liječnika potiču smanjenu potrošnju namirnica s dodanim šećerom, prerađenih namirnica, alkohola i duhana. Nekoliko studija utvrdilo je važnost promocije mediteranskog načina prehrane u ranim životnim fazama kako bi se potaknuo pozitivan tjelesni, kognitivni i akademski razvoj djece i mladih.

Ova je studija imala dva glavna cilja: uspostaviti odnos između različitih načina prehrane i stupnja tjelesne aktivnosti na uzorku adolescenata te odrediti povezanost između stupnja pridržavanja mediteranske prehrane, tjelesne aktivnosti, motivacije i strategije učenja kod adolescenata. Analiza presjeka provedena je s 1 059 adolescenata iz Španjolske. Glavni korišteni instrumenti bili su test pridržavanja mediteranske prehrane (KIDMED), upitnik za tjelesnu aktivnost za adolescente (PAQ-A) i kratki obrazac motivacijske strategije za učenje (MSLQ-SF).

Primijećeno je kako su adolescenti koji su prijavili veći stupanj pridržavanja mediteranske prehrane također imali veće rezultate u sposobnosti razrade i organizacijskim strategijama, kritičkom razmišljanju i navikama učenja.

Pridržavanje pravilne prehrane također je bilo povezano s većim kapacitetom za napor, samoregulacijom i postavljanjem vlastitih ciljeva. Štoviše, uočeno je kako odgovarajuća prehrana pozitivno utječe na kognitivne sposobnosti. Pokazalo se i kako je veći stupanj pridržavanja mediteranske prehrane povezan s većim unosom prehrambenih polifenola, koji su obrnuto povezani s depresijom i padom kognitivnih funkcija. Veći unos polifenola smanjuje upalne procese i razinu oksidativnog stresa poboljšavajući kognitivne funkcije. Dodatno, unos fosfolipida je ključan za održavanje električnog potencijala membrane živčanih stanica i omogućavanje stvaranja memorije. Također, unos omega-3 masnih kiselina konzumacijom ribe smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, djeluje kao zaštitni čimbenik protiv pada kognitivnih funkcija te poboljšava moždani krvotok.

Drugo objašnjenje prednosti mediteranske prehrane u pogledu strategija učenja i kognitivnih sposobnosti leži u važnosti izbjegavanja dugog posta, što je predloženo u modelu mediteranske prehrane. Naime, u mediteranskoj prehrani preporučuje se konzumacija 5 dnevnih obroka s ravnomjernom raspodjelom makronutrijenata kako bi se održala razina glukoze u krvi i poboljšala pažnja i kapacitet pamćenja. Također se pokazalo kako je pravilna prehrana povezana s višom razinom percipiranog blagostanja, smanjenjem razine anksioznosti i poboljšanjem sposobnosti samoregulacije u situacijama stresa povezanim sa školskim okruženjem.

Više od tri sata tjelesne aktivnosti tjedno bilo je povezano s kvalitetnijom prehranom koju je karakterizirao veći unos žitarica, ribe, voća, povrća, mliječnih proizvoda i orašastih plodova. Slično tome, tjelesno najaktivniji adolescenti također su izvijestili o manjoj konzumaciji prerađenih proizvoda, iako je kod njih zabilježena i veća konzumacija slatkiša. Bavljenje svakodnevnom tjelesnom aktivnošću bilo je povezano s višim stupnjem ukupnog pridržavanja mediteranske prehrane. Rezultati prethodno provedenog istraživanja pokazali su kako veća potrošnja energije kod aktivnih mladih osoba zahtijeva veći unos esencijalnih hranjivih tvari, što zahtijeva veću potrošnju ugljikohidrata, vitamina i kvalitetnih proteina. Ta zapažanja barem djelomično objašnjavaju pozitivan odnos između mediteranske prehrane i tjelesne aktivnosti. Nadalje, obiteljski utjecaji i kontekstualni čimbenici poput školskog okruženja i utjecaja vršnjaka često rezultiraju skupom navika u ponašanju. To ukazuje da adolescenti koji slijede aktivniji način života imaju tendenciju razvijati druge zdrave navike, poput pravilne prehrane.

Međutim, ovo istraživanje imalo je određena ograničenja. Primjerice, iako su korištene varijable važeće za ispunjavanje ciljeva studije, bilo bi zanimljivo uključiti i druge varijable od velike važnosti, poput indeksa tjelesne mase ili ukupnog dnevnog unosa energije. To bi omogućilo produbljivanje odnosa između motivacije u procesu učenja, prehrambenih navika i zdravstvenog stanja. Također, iako su detaljno razrađene povezanosti mediteranske prehrane, tjelesne aktivnosti i dimenzija obrasca motivacijske strategije za učenje, jačina korelacije općenito je bila niska.

Izvor: Nutrients