Konzumacija najmanje dvije porcije mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti dnevno, ali ne i onih s niskim udjelom masti, povezana je s manjim rizikom od dijabetesa, visokog krvnog tlaka i znakova metaboličkog sindroma, pokazali su rezultati promatračke studije na gotovo 150 000 ljudi širom svijeta.
Prethodne studije na ovu temu uglavnom su bile usredotočene na stanovnike Sjeverne Amerike i Europe pa su znanstvenici nastojali utvrditi navedenu povezanost i u drugim zemljama. U ispitivanje su bili uključeni ispitanici iz 21 države, u dobi od 35 do 70 godina.
Uobičajen prehrambeni unos tijekom prethodnih 12 mjeseci procijenjen je pomoću upitnika o učestalosti kozumacije namirnica. Skupina mliječnih proizvoda uključivala je mlijeko, jogurt, napitke od jogurta, sir i jela pripremljena s mliječnim proizvodima. S obzirom na udio mliječne masti, namirnice su razvrstane u skupinu s visokim ili niskim udjelom masti (1-2%). Maslac i vrhnje procijenjeni su zasebno, jer se u nekim zemljama obično ne konzumiraju.
Prikupljeni su i podaci o zdravstvenom stanju, uporabi receptnih lijekova, obrazovnom postignuću i pušenju te su izmjereni tjelesna masa, visina, opseg struka, krvni tlak i glukoza u krvi na tašte. Podaci o svih pet parametara metaboličkog sindroma bili su dostupni za gotovo 113 000 osoba, a parametri uključuju krvni tlak veći od 130/85 mmHg, opseg struka veći od 80 cm, niske vrijednosti HDL kolesterola (manji od 1-1,3 mmol/L), vrijednosti triglicerida u krvi veće od 1,7 mmol/dL i glukoze u krvi na tašte od 5,5 mmol/L ili više.
Ukupno 46 667 osoba dijagnosticiran je metabolički sindrom pristutstvom najmanje 3 od 5 navedenih parametara. Prosječna dnevna ukupna konzumacija mliječnih proizvoda iznosila je 179 g, pri čemu je konzumacija mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti bila otprilike dvostruko veća od konzumacije onih s niskim udjelom masti.
Rezultati su pokazali kako je ukupna konzumacija mliječnih proizvoda te onih s visokim udjelom masti bila povezana s manjom učestalošću pojave većine parametara metaboličkog sindroma, što nije bio slučaj kod konzumacije mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti. Povezanost je bila najveća u zemljama s inače niskim unosom mliječnih proizvoda.
Konzumacija najmanje dvije porcije mliječnih proizvoda bila je povezana sa smanjenjem rizika od metaboličkog sindroma kod ispitanika za 24%, a mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti za 28%, u usporedbi s onima koji nisu konzumirali mliječne proizvode. Zdravstveno stanje ispitanika pratilo se u prosjeku 9 godina, a za to vrijeme je kod njih 13 640 utvrđena pojava visokog krvnog tlaka te je 5 351 ispitaniku dijagnosticiran dijabetes. Konzumacija najmanje dvije porcije mliječnih proizvoda dnevno bila je povezana s 11-12% manjim rizikom, a konzumacija tri porcije s 13-14% manjim rizikom za oba stanja. Također, povezanosti su bile veće za punomasne mliječne proizvode nego za one s niskim udjelom masti.
Provedeno istraživanje je promatračke vrste, stoga nije moguće utvrditi uzročno-posljedičnu povezanost. Upitnici o učestalosti konzumacije namirnica temelje se na prisjećanju pojedinca, a promjene povezane s metaboličkim sindromom nisu mjerene tijekom vremena, što je moglo utjecati na rezultate. Ipak, znanstvenici tvrde kako bi potvrdom dobivenih rezultata dovoljno velikim i dugoročnim ispitivanjima mogli predstaviti povećanu konzumaciju mliječnih proizvoda kao izvediv i jeftin pristup u smanjenju učestalosti pojave metaboličkog sindroma, hipertenzije, dijabetesa te kardiovaskularnih bolesti širom svijeta.
U časopisu American Journal of Clinical Nutrition objavljena je studija koja je uključivala osobe s prekomjernom tjelesnom masom te je analiziran njihov unos mliječnih proizvoda tijekom godinu dana. Znanstvenici su utvrdili kako je prehrana s visokim udjelom mliječnih proizvoda bila povezana s nižim krvnim tlakom, što su pripisali povećanju razine kalcija zbog navedenog unosa.
Izvor: BMJ Open Diabetes Research & Care
