Koliko soli unose naši susjedi Slovenci i kako mi „stojimo“? 

Kako bi se smanjio rizik za razvoj visokog krvnog tlaka, a time i ostalih kardiovaskularnih bolesti, Svjetska zdravstvena organizacija (engl. World Health Organisation, WHO) preporučila je da dnevni unos natrija ne prelazi 2 g/dan (približno 5 g soli/dan). U europskim zemljama i Sjevernoj Americi visokoprerađena hrana kao i obroci pripremljeni izvan doma čine više od 75 % dnevnog unosa soli.

Druga važna prehrambena komponenta u prevenciji visokog krvnog tlaka je kalij. Rezultati sustavnih pregleda i meta-analiza pokazali su da veći unos kalija smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka, a također je povezan sa smanjenim rizikom od moždanog udara. Kako bi se smanjio rizik od razvoja visokog krvnog tlaka i omogućilo bolje upravljanje tim stanjem, SZO je preporučila povećanje unosa kalija na najmanje 3,5 g/dan.

Presječno istraživanje provedeno je u Sloveniji 2022. godine, na uzorku od 2000 odraslih osoba u dobi između 25 i 64 godine.  Za uspješno sudjelovanje, sudionici su morali proći kroz četiri ključne faze: popunjavanje upitnika, provođenje fizikalnih mjerenja, prikupljanje 24-satnog uzorka urina te provedbu laboratorijskih analiza prikupljenih uzoraka. Rezultati istraživanja su, malo je reći, zabrinjavajući.

Prosječni unos soli u odrasloj populaciji Slovenije iznosi 10,3 g/dan, što je dvostruko više od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Samo 11,5 % ispitanika konzumira manje od preporučenih 5 g soli dnevno, dok je unos kalija u prosjeku 2,93 g/dan, što je ispod minimalnih preporuka od 3,5 g/dan.

Zabilježena je značajna povezanost između izlučivanja natrija putem mokraće i sistoličkog krvnog tlaka, dok povezanost između kalija i krvnog tlaka nije bila značajna.

Ispitanici s povišenim krvnim tlakom imali su značajno veći unos soli u usporedbi s onima s normalnim krvnim tlakom. Osobe s prekomjernom tjelesnom masom i pretile osobe također su unosile više soli od osoba s poželjnom tjelesnom masom. Rezultati matematičke analize pokazali su da povećano izlučivanje natrija značajno predviđa povećanje sistoličkog krvnog tlaka dok je kalij imao negativnu povezanost sa sistoličkim krvnim tlakom, ali nije bio statistički značajan.

Samo 7,8 % muškaraca i 15,5 % žena konzumiralo je manje od 5 g soli dnevno, dok je samo 15 % sudionika zadovoljilo preporučeni unos kalija. Omjer natrija i kalija bio je 2,7, što je daleko od idealnog omjera 1:1 koji preporučuje WHO.
Rezultati istraživanja pokazuju da unos soli u Sloveniji i dalje ostaje visok, iako je zabilježeno blago poboljšanje u odnosu na prethodne studije (2010. prosječni unos iznosio je 12,4 g/dan). Unos kalija je i dalje nedostatan, što ukazuje na potrebu za boljom edukacijom i promjenama u prehrambenim navikama.

U Litvi je prosječni unos soli 10 g/dan, dok je u Italiji prosječni unos soli za muškarce 10,9 g/dan, a za žene 8,5 g/dan. Slični rezultati zabilježeni su i u Crnoj Gori, gdje je prosječan unos soli 11,6 g/dan, a istu količinu soli na dan konzumiraju i Hrvati. Smanjenje unosa soli povezano je sa smanjenjem krvnog tlaka i smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti. Omjer natrija i kalija pokazao se snažnijim prediktorom krvnog tlaka i kardiovaskularnog rizika od samostalnog utjecaja natrija ili kalija. Stoga je potrebno pojačati edukativne aktivnosti na nacionalnoj razini s ciljem smanjenja unosa soli, ali u cijeli proces uključiti i prehrambenu industriju te je potaknuti na reformulaciju sastava proizvoda. 

Podsjetimo, cilj WHO-a do 2025. godine bio je smanjiti unos soli za 30 %, dok je cilj Strateškog plana u Hrvatskoj bio do 2019. godine smanjiti unos soli na devet grama dnevno po stanovniku, a do 2025. godine na pet grama.

Izvor:
Kugler, S., Blaznik, U., Rehberger, M., Zaletel, M., Korošec, A., Somrak, M., … Eržen, I. (2024). Twenty-four hour urinary sodium and potassium excretion in adult population of Slovenia: results of the Manjsoli.si/2022 study. Public Health Nutrition, 27(1), e163.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2014) Strateški plan za smanjenje prekomejrnog unosa kuhinjske doli u Republici Hrvatskoj 2015—2019.