Novi znanstveni rad predstavlja prvu sustavnu analizu prevalencije i relativnog broja bakterija mliječne kiseline u metagenomima crijeva čovjeka, podupirući konzumaciju fermentirane hrane poput jogurta, sira i kefira kao izvora ovih dobrih bakterija.
Dobiveni rezultati podržavaju pretpostavku kako je hrana glavni izvor bakterija mliječne kiseline. Ovo istraživanje također nudi savjete i metode za primjenu novih strategija u svrhu praćenja probiotika i drugih bakterija mliječne kiseline iz hrane ili dodataka prehrani sve do ljudskog tijela.
Kao ključni mikroorganizam u zajednici mikrobiote crijeva, bakterije mliječne kiseline pobudile su veliko zanimanje zbog funkcionalnih svojstava koje daju određenoj hrani ili dodacima prehrani. Unatoč brojnim istraživanjima koja su usmjerena na procjenu vrijednosti bakterija mliječne kiseline u hrani, interakcije s mikrobiotom ljudskog crijeva još uvijek nisu u potpunosti razjašnjene.
Oralno unesene bakterije mliječne kiseline moraju preživjeti fizičke i kemijske prepreke u crijevima te se suočiti s brojnim različitim vrstama mikroorganizama prije ispoljavanja svojih blagotvornih učinaka na organizam. Vrsta hrane, proizvodne tehnologije i procesi fermentacije mogu odrediti vrste i sojeve bakterija mliječne kiseline koje fermentirana hrana može sadržavati.
Skupina znanstvenika započela je analizu genetskih podataka iz sojeva bakterija mliječne kiseline koji se nalaze u fermentiranim namirnicama i uzorcima humane stolice. Pomoću alata za računalnu analizu, genomi bakterija mliječne kiseline rekonstruirani su iz oko 300 namirnica i gotovo 10 000 uzoraka humane stolice ispitanika s različitih kontinenata. Promatrana je i raspodjela bakterija mliječne kiseline u ljudskom organizmu na temelju geografskog porijekla, dobi i životnog stila.
Rezultati su pokazali kako su bakterije mliječne kiseline pronađene u relativno malom broju u uzorcima humane stolice, a njihova učestalost ovisila je o dobi, načinu života i geografskom porijeklu. Sojevi bakterija mliječne kiseline koji su se najčešće nalazili u uzorcima humane stolice su Streptococcus thermophilus i Lactococcus lactis, a u hrani ih se može naći u jogurtu i siru. Uspoređivane su i DNK sekvence oko 3 000 genoma bakterija mliječne kiseline. Analizom je otkriven visok stupanj sličnosti bakterija mliječne kiseline iz hrane s onima iz mikrobiote ljudskog crijeva.
Ovo otkriće ukazuje kako konzumacija hrane bogate bakterijama mliječne kiseline može oplemeniti mikrobiotu crijeva tim vrijednim mikroorganizmima s potencijalnim probiotičkim učinkom.
Znanstvenici su zaključili kako neke od vrsta bakterija mliječne kiseline koje se nalaze u crijevima zasigurno mogu proizlaziti iz konzumacije fermentirane hrane ili probiotičkih pripravaka. Međutim, u budućnosti bi bilo poželjno provesti izolaciju bakterija mliječne kiseline iz uzorka stanica humanog tkiva kako bi se dobili dodatni dokazi o njihovim specifičnim genomskim značajkama, koje mogu bolje odražavati prilagodbu složenog ekosustava crijeva.
Izvor: Nature Communication
