Rasprava o tome je li lakše smršavjeti izbacivanjem ugljikohidrata ili masti iz prehrane lažna je dihotomija koju su znanstvenici pobili objavom novog istraživanja u kojem tvrde da na gubitak tjelesne mase najviše utječe nečija osobnost, a ne prehrana.
Znanstvenici su krenuli od pretpostavke da nijedna dijeta ne odgovara potrebama svake osobe te su istraživali biomarkere koji bi im pomogli predvidjeti najlakši način gubitka tjelesne mase s obzirom na građu tijela pojedinca.
Za ovo su istraživanje proučili tri ranije provedene randomizirane studije. U njima su pratili kako na tjelesnu masu utječu prehrana bogata proteinima, prehrana bogata mastima, prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i niskim glikemijskim indeksom, prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata i visokim glikemijskim indeksom, prehrana bogata vlaknima i cjelovitim žitaricama te prehrana siromašna vlaknima i cjelovitim žitaricama. Znanstvenici su u obzir uzeli i utjecaj ovih vrsta prehrana na osobe u preddijabetesnom stanju, na osobe s dijabetesom te na osobe s normalnom razinom glukoze u krvi.
Rezultati istraživanja pokazali su da osobe u preddijabetesnom stanju vrlo lako dobivaju na tjelesnoj masi ako im prehrana uključuje hranu visokog glikemijskog indeksa, no gube na masi ako konzumiraju hranu niskog glikemijskog indeksa ili hranu bogatu vlaknima i cjelovitim žitaricama, dok istovremeno ne moraju paziti na broj unesenih kalorija.
Osobe s dijabetesom tjelesnu su masu gubile lakše ako im je prehrana bila bogata mastima, a siromašna ugljikohidratima, te su je dobivale ako je prehrana uključivala više ugljikohidrata, a malo masti. Osobe s normalnom razinom glukoze u krvi tjelesnu su masu gubile lakše ako su konzumirale hranu s malo masti, a mnogo ugljikohidrata.
Stoga znanstvenici zaključuju da se konzumiranjem malih količina ugljikohidrata i masti može izgubiti tjelesna masa, no učinkovitost određenih oblika prehrane ovisi o organizmu pojedinca.
Izvor: The American Journal of Clinical Nutrition