Vitamin D ima ključnu ulogu u regulaciji metabolizma kalcija i fosfora, što osigurava pravilnu metaboličku funkciju i mineralizaciju kostiju. Njegova važnost ne ograničava se samo na zdravlje kostiju, već se proteže na širok raspon fizioloških procesa.
Otkrivanje specifičnog receptora za vitamin D (engl. Vitamin D receptor, VDR) krajem 1960-ih označilo je ovu molekulu kao steroidni hormon, što je promijenilo razumijevanje njezina djelovanja. Daljnja istraživanja uočila su prisutnost VDR-a u brojnim tkivima i organima, uključujući kardiovaskularni sustav, čime se proširilo zanimanje znanstvene zajednice za proučavanje potencijalnog utjecaja vitamina D u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.
Manjak vitamina D prepoznat je kao globalni zdravstveni problem, dok novija istraživanja sugeriraju da niske razine vitamina D mogu imati značajnu ulogu u razvoju kardiovaskularnih bolesti (KVB), koje su vodeći uzrok smrti u svijetu. Epidemiološke studije povezuju manjak vitamina D s povećanim rizikom razvoja hipertenzije, ateroskleroze te srčanog i moždanog udara. Istraživači s Talijanskog nacionalnog instituta za kardiovaskularna istraživanja nastojali su sintetizirati trenutno dostupne znanstvene dokaze o ulozi vitamina D u razvoju KVB-a te razmotriti potencijalne implikacije za prevenciju i liječenje.
Prema istraživanjima, manjak vitamina D prepoznat je kao promjenjivi čimbenik rizika za KVB. Dokazi ukazuju da niske razine vitamina D povećavaju rizik od razvoja hipertenzije i doprinose njezinoj višoj učestalosti. Nadalje, vitamin D ima ključnu ulogu u regulaciji metabolizma lipida, smanjujući razine ukupnog kolesterola, LDL kolesterola i triglicerida, dok istovremeno povećava razinu HDL kolesterola. Dodatno, vitamin D poboljšava osjetljivost na inzulin, čime smanjuje rizik od razvoja šećerne bolesti. Također, vitamin D djeluje protuupalno te doprinosi održavanju adekvatne funkcije endotelnih i mišićnih stanica.
Na temelju rezultata studija, početna procjena razine vitamina D kod osoba s povećanim rizikom od KVB-a trebala bi biti usmjerena na postizanje koncentracije 25(OH)D u rasponu od 30 do 50 ng/mL. Dodatni unos vitamina D od 1000-2000 IU dnevno može poboljšati funkciju srčanog mišića te smanjiti upalne procese kod bolesnika s kroničnim zatajenjem srca.
Zaključno, održavanje optimalne razine vitamina D važno je za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava te predstavlja promjenjivi čimbenik rizika za razvoj KVB-a. Personalizirani pristup upotrebi dodataka vitamina D, prilagođen individualnim potrebama pacijenata, pokazuje potencijal u optimizaciji kardiovaskularnih ishoda.
Izvor: Nutrients
Komentari
Povezani članci
Povećanje bioraspoloživog vitamina D uz pomoć L-cistein
Utjecaj razine vitamina D na krvni tlak
Naučite koji su najbolji izvori vitamina D u hrani
Oralni sprejevi s vitaminom D jednako su učinkoviti kao i kapsule
Može li vitamin D igrati ulogu u zaštiti od infekcije koronavirusom?
Naučite kako se opskrbiti važnim vitaminom D
Unos ribljeg ulja povezan je s manjim rizikom od smrti
Pomažu li dodaci prehrani u epidemiji COVIDa-19?
Umjerena konzumacija jaja nije povezana s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti
Odaberite idealan oblik vitamina D
Štiti li nas vitamin D od virusnih infekcija?
Manjak vitamina D povezan s oslabljenom funkcijom mišića kod starijih
Može li biljna prehrana zadovoljiti nutritivne potrebe sportaša?
Vitamin D kao pomoć u oporavku od karcinoma
Vitamin D za zdravije srce u djece
