U prvoj studiji koja je istraživala utjecaj porasta koncentracije CO2 na ljudsku prehranu, objavljenoj u časopisu Nature, otkriveno je da ukoliko koncentracija CO2 poraste do razina koje se predviđaju do 2050. godine, usjevi koji hrane veliki broj svjetske populacije imat će smanjene razine željeza i cinka.
Istaknuto je kako oko 2 milijarde ljudi širom svijeta ima deficit cinka i željeza što u konačnici rezultira gubitkom 63 milijuna godina života usljed malnutricije.
Cink i željezo su esencijalni nutrijenti, neophodni za zdravlje i normalnu funkciju organizma. Cink se nalazi u tjelesnim stanicama te pomaže imunološkom sustavu u borbi protiv virusa i bakterija. Također, sudjeluje u izgradnji proteina te DNA. Željezo je sastavni dio hemoglobina, proteina koji prenosi kisik od pluća do ostalih organa i tkiva te je neophodan za rast i razvoj, stanične funkcije te sintezu određenih hormona i tkiva.
Istraživači su analizirali 41 genotip žitarica i grahorica uzgajanih na sedam različitih, ugljik-dioksidom obogaćenih, lokacija u Japanu, Australiji i SAD-u .
Rezultati su pokazali značajno smanjenje željeza i cinka u pšenici i riži koje su uzgajane na svih sedam lokacija. Primjerice, koncentracija cinka smanjena je za 9,3%, željeza za 5,1% te proteina za 6,3% kod pšenice uzgajane na lokacijama obogaćenima ugljik – dioksidom u odnosu na pšenicu uzgajanu na lokacijama sa umjerenim koncentracijama ovog plina.
