Kikiriki kao hrana za dobre bakterije

Budući da smo svakodnevno suočeni s ogromnom količinom informacija, nije ni čudno da se ponekad osjećamo izgubljeno te se ne možemo sjetiti tko nam je što rekao, kada i zašto, a nerijetko zaboravljamo i neke važne obveze. Od mnoštva savjeta kako si pomoći u takvim situacijama, kvalitetna prehrana je zasigurno jedan od njih, iako često njezine dobrobiti ostaju neprepoznate. Premda je većini ljudi lako razumjeti utjecaj nedostatka određenih hranjivih tvari na razvoj tjelesnih bolesti, i dalje postoji veliki broj osoba koje nisu svjesne veze između prehrane i mentalnog zdravlja.

Prema rezultatima brojnih dosadašnjih istraživanja, možemo sa sigurnošću reći da hrana koju jedemo značajno utječe na naše raspoloženje, emocije i kognitivne sposobnosti. Jedan od spojeva s dokazanim pozitivnim učincima na zdravlje i funkcioniranje mozga su polifenoli. Naziv „polifenoli“ obuhvaća čitavu skupinu heterogenih spojeva koji djeluju kao jaki antioksidansi. Biljke sintetiziraju polifenole kao odgovor na stresne uvjete, s ciljem zaštite od nametnika i insekata. Nalazimo ih prvenstveno u bobičastom i citrusnom voću, maslinovom ulju, orašastim plodovima, kakau i crnom vinu. Više studija je dokazalo da polifenoli imaju protuupalna, antidijabetička, antikancerogena i neuroprotektivna svojstva. Međutim, većinu polifenola je teško direktno probaviti te čak 90-95 % unesenih polifenola dospijeva u debelo crijevo, gdje ih bakterije razgrađuju i metaboliziraju u aktivnije metabolite. Spojevi koji nastaju uslijed bakterijskog metabolizma polifenola nazivamo mikrobni fenolni metaboliti (MPM) za koje je uočeno da pokazuju blagotvorne učinke na mozak.

Nedavno provedeno istraživanje ispitalo je učinak polifenola koji se nalaze u kikirikiju na poboljšanje raspoloženja i pamćenja kod ljudi, putem crijevnog mikrobioma. Istraživanje je uključilo 44 žene i 19 muškaraca, dobi 18 do 33 godine koji su nasumično podijeljeni u tri skupine. Prva skupina dobivala je dnevno 25 grama (jedna šaka) prženog kikirikija u ljusci, druga skupina 32 grama (dvije žlice) dnevno maslaca od kikirikija dok je treća skupina bila kontrolna te je dobivala 32 grama običnog maslaca. Ispitanici su zamoljeni da za vrijeme istraživanja iz svoje prehrane isključe vino, grožđe, tamnu čokoladu s više od 70% kakaa i bobičasto voće zbog visokog sadržaja reservatrola, spoja koji spada u skupinu polifenola, kako bi se isključila mogućnost njegovog djelovanja. Također, ostali orašasti plodovi trebali su biti isključeni iz prehrane ispitanika zbog sličnog nutritivnog sastava.

Nakon razdoblja od šest mjeseci, rezultati studije su pokazali da je kod skupina koje su konzumirale kikiriki uočeno veće izlučivanje mikrobnih fenolnih metabolita (MPM), enterolignana i hidroksibenzojeve kiseline, u urinu.

Mikrobni fenolni metaboliti (MPM) mogu prijeći krvno-moždanu barijeru i doći do moždanih stanica kako bi ih zaštitili. Uočeno je da je povećanje koncentracije MPM-a u urinu ispitanika povezano s poboljšanjem pamćenja i odgovora na stres.

Znanstvenici su zaključili da prisutnost polifenola u prehrani može utjecati na sastav crijevne mikrobiote te da obrnuto, metabolizam polifenola i njihova bioraspoloživost ovise o mikrobioti i povezanim enzimskim transformacijama. Složen metabolizam polifenola u crijevnoj mikrobioti rezultira metabolitima kao što su MPM koji mogu imate značajne zdravstvene učinke.

Izvor: Journal of Functional Foods Volume