Kasnonoćno prejedanje i rizik od kardiovaskularnih bolesti

Kasnonoćno prejedanje možemo definirati kao unos velike količine energije u kasnim popodnevnim i/ili večernjim satima. Ono se povezuje s nekoliko rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, kao što su pretilost, hipertenzija, poremećaji glikemije i lipidnog profila te povišene vrijednosti C-reaktivnog proteina (CRP). Postoje ograničeni podaci o povezanosti kasnonoćne konzumacije hrane, kasnonoćnog prejedanja i kasnonoćne konzumacije hrane loše kvalitete s vaskularnim oštećenjima koja prethode razvoju kardiovaskularnih bolesti.

Cilj nove studije, u kojoj je ukupno sudjelovala 901 odrasla osoba (45,2% muškaraca), bio je ispitati navedene povezanosti kod ispitanika koji nisu imali razvijenih kardiovaskularnih bolesti, ali su imali jedan ili više rizičnih čimbenika za njihov razvoj. Provedena su antropometrijska mjerenja, dva 24-satna prisjećanja unosa hrane te vaskularna procjena. Kasnonoćna konzumacija hrane definirana je kao konzumacija hrane nakon 19 sati, a kasnonoćno prejedanje kao unos više od 40% ukupnog dnevnog unosa energije nakon 19 sati.

Rezultati istraživanja pokazali su pozitivnu povezanost kasnonoćnog prejedanja s postojanjem plakova u karotidnim arterijama, kao i povezanost kasnonoćne konzumacije hrane s povećanim unosom crvenog mesa, rafiniranih žitarica i vina te smanjenim unosom cjelovitih žitarica.

Također, pokazalo se kako je kasnonoćna konzumacija hrane povezana s nižim dijastoličkim krvnim tlakom, dok je kasnonoćno prejedanje i kasnonoćna konzumacija hrane loše kvalitete povezana s povećanim rizikom od vaskularnih oštećenja.

Može se zaključiti kako ujedno i kvaliteta i količina hrane u kasnim noćnim satima utječe na zdravlje krvnih žila. Autori naglašavaju kako je potrebno provesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdila prehrambena ponašanja i izbor hrane u kasnim noćnim satima koji će biti povezani s boljim vaskularnim zdravljem te na taj način spriječiti razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Izvor: Nutrients