Kasnonoćni obroci za razliku od strukturiranih dnevnih obroka mogu utjecati na povećanje tjelesne mase, razinu inzulina i kolesterola, metabolizma masti, rizik od dijabetesa i brojne druge zdravstvene probleme, zaključak je istraživača s Medicinskog fakulteta u Pennsylvaniji.
U istraživanje je bilo uključeno 9 odraslih sudionika s normalnom tjelesnom masom. Ispitanici su prolazili kroz dva perioda istraživanja koja su zasebno trajala osam tjedana, a između kojih je bio dvotjedni period prilagodbe. U prvom periodu ispitanici su imali tri glavna obroka i dva međuobroka u periodu između 8 i 19 sati. U drugom periodu ispitanici su imali tri obroka i dva međuobroka u periodu između podneva i 23 sata. Pritom je unutar oba perioda bila zastupljena jednaka količina sna.
Rezultati su pokazali da je za vrijeme drugog perioda došlo do porasta tjelesne mase ispitanika. Dodatno, isti se period povezivao s negativnim metaboličkim promjenama koje su se odrazile na razine inzulina, kolesterola i triglicerida. S druge strane, za vrijeme prvog perioda zabilježene su pozitivne hormonske promjene. Naime, hormon grelin zaslužan za osjećaj gladi ranije je pokazivao maksimalnu koncentraciju u krvi, dok je hormon leptin zaslužan za osjećaj sitosti kasnije pokazivao maksimalnu koncentraciju u krvi.
Skladno tome, ispitanici su u prvom periodu istraživanja imali ranije obroke, ali su duže bili siti što je utjecalo pozitivno na održavanje normalne tjelesne mase.
Znanstvenici naglašavaju da pored nutritivnog sastava hrane, vremenska konzumacija hrane tijekom dana zauzima iznimno bitno ulogu. Ranijim obrocima i definiranim rasporedom istih moguće je prevenirati brojne kronične zdravstvene učinke.
Izvor: University of Pennsylvania School of Medicine
