Ela Lučić

Datum objave: 10. 09. 2020.

Pilot studija iz Japana otkrila je kako uzimanje astaksantina u obliku dodatka prehrani tijekom 3 mjeseca može suzbiti oksidativni stres te poboljšati rad srca i odgovor na tjelovježbu kod pacijenata koji pate od zatajenja srca.

Suzbijanje oksidativnog stresa primjenom astaksantina može igrati ključnu ulogu u obnovi i liječenju disfunkcije lijeve klijetke, posebno kod pacijenata sa smanjenom frakcijom izbacivanja lijeve klijetke (LVEF, engl. Left Ventricular Ejection Fraction) ili pojačanim oksidativnim stresom. Znanstvenici su također naveli postojeća otkrića o tome kako astaksantin može povećati mitohondrijsku respiraciju, proizvodnju adenozin trifosfata i posljedično sistoličku funkciju lijeve klijetke.

U pilot studiju bilo je uključeno 19 pacijenata, a svi su patili od zatajenja srca zbog ishemijske ili neishemijske kardiomiopatije i liječili su se najmanje šest mjeseci. Prije nego što su započeli s uzimanjem astaksantina, ispitanicima je izmjerena srčana funkcija, LVEF te koncentracije astaksantina i markera upale u serumu.

Također su izvršili test hodanja u trajanju od 6 minuta te je zabilježena pređena udaljenost. Nakon što je studija započela, svi su pacijenti uzimali komercijalno dostupan astaksantin u obliku dodatka prehrani koji sadrži 12 mg astaksantina, 40 mg tokotrienola i 30 mg prirodnog vitamina C svaki dan tijekom 3 mjeseca. Prikupljanje krvi i urina, ehokardiografija i 6-minutni test hodanja ponovljeni su 3 mjeseca nakon što su ispitanici započeli s uzimanjem astaksantina.

Poboljšanja oksidativnog stresa bila su najznačajnija u pogledu smanjenja razine diakron reaktivnog kisikovog metabolita, a također je uočeno povećanje frakcije izbacivanja lijeve klijetke.

Nadalje, zabilježeno je povećanje pređene udaljenosti u testu 6-minutnog hodanja. Nisu primijećene značajne promjene u drugim oksidativnim i upalnim markerima kao što su CRP i faktor tumorske nekroze alfa. Međutim, znanstvenici su upozorili kako bi to mogla biti posljedica izravne koristi astaksantina za skeletne mišiće, umjesto poboljšanja same funkcije srca.

Budući da je ovo bila promatračka studija koja nije uključivala kontrolnu skupinu, znanstvenici napominju kako nije dokazana uzročno-posljedična veza između uzimanja astaksantina u obliku dodatka prehrani i poboljšanja srčane funkcije. Ističu mogućnost kako bi poboljšanje srčane funkcije moglo biti posljedica mehanizma neovisnog o suzbijanju oksidativnog stresa. Nadalje, korišteni dodatak prehrani sadržavao je antioksidanse tokotrienol i vitamin C, koji su također mogli igrati ulogu u smanjenju oksidativnog stresa i poboljšanju rada srca. Iz tog razloga, znanstvenici su preporučili provedbu randomiziranog kontroliranog dvostruko slijepog ispitivanja u budućnosti.

Izvor: Nutrients

Pošalji prijatelju na email

Komentari