Kakvo je znanje sportaša o sportskoj prehrani?

Uravnotežen energetski unos potiče rast mišića i prevenciju ozljeda, osiguravajući potrebne makronutrijente i mikronutrijente. Uslijed povećane tjelesne aktivnosti i većeg udjela nemasne tjelesne mase, sportaši imaju specifične prehrambene potrebe te zahtijevaju viši unos energije, ugljikohidrata, proteina i masti, u usporedbi s općom populacijom. Iako je poznato da je pravilna prehrana ključna u postizanju sportskog uspjeha, istraživanja pokazuju da sportaši često precjenjuju svoje znanje o prehrani, što rezultira neadekvatnim prehrambenim unosom i nepridržavanjem specifičnih prehrambenih smjernica.

Prethodna istraživanja su pokazala da sportaši koji imaju pristup nutricionistima usvajaju pravilnije prehrambene navike i donose zdravije prehrambene izbore. Uz to, psihološka komponenta prehrane, poznata kao svjesno jedenje, ima ključnu ulogu u prepoznavanju i razumijevanju vlastitih prehrambenih potreba. Svjesno jedenje podrazumijeva pažljivo opažanje okusa, mirisa i teksture hrane, kao i prepoznavanje signala koji pokreću osjećaj gladi i sitosti. Međutim, utjecaj svjesnog jedenja na prehrambene navike sportaša i njegova povezanost s njihovim znanjem o prehrani još uvijek nije dovoljno istražena. Stoga je cilj nedavno provedene studije bio istražiti razinu znanje o sportskoj prehrani kod sportaša Nacionalne sveučilišne atletske udruge (engl. National Collegiate Athletic Association, NCAA) te procijeniti njihove percipirane potrebe za energijom i unosom makronutrijenata.

Ukupno su 123 sveučilišna NCAA sportaša starija od 18 godina sudjelovala u istraživanju. Sudionici su ispunili elektronički upitnik o procjeni znanja o sportskoj prehrani A-NSKQ (engl. Abridged Nutrition for Sport Knowledge Questionnaire, A-NSKQ) te upitnik o svjesnom jedenju.
Sportaši su točno odgovorili na 45,5 ± 13,5 % pitanja u A-NSKQ upitniku, pri čemu su uočene razlike između sportaša (48,6 ± 13,6 %) i sportašica (43,6 ± 13,2 %). Svi su sportaši značajno podcijenili svoje dnevne energetske potrebe, sportašice za 2112 ± 575 kcal/dan te sportaši za 3283 ± 538 kcal/dan (p<0,001). Nadalje, sportašice su podcijenile potrebe za unosom ugljikohidrata za 121 g/dan, dok su precijenile potrebu za unosom masti za 163 g/dan. Sportaši su pak podcijenili potrebu za unosom ugljikohidrata za 226 g/dan i potrebu za unosom proteina za 19 g/dan.

Rezultati povezani s obrascima svjesnog jedenja bili su značajno viši kod sportaša (65,1 ± 6,5), u usporedbi sa sportašicama (60,9 ± 9,5; p=0,009). Sveukupno, manjak slobodnog vremena za kupovinu namirnica i pripremu obroka te nedostatak znanja i informacija o sportskoj prehrani navedene su kao dvije najčešće prepreke pridržavanja pravilne prehrane kod sportaša.

Rezultati studije pokazuju da NCAA sportaši imaju nisku razinu znanja o sportskoj prehrani. Ključno je u obrazovne programe sportaša uključiti edukaciju o sportskoj prehrani kako bi se poboljšalo njihovo znanje te posljedično i sportska izvedba.

Izvor: Journal of International Society of Sports Nutrition