Kako starimo, bolje se hranimo

Odrasli konzumiraju dvostruko veće količine voća i povrća, te manje šećera i proizvoda bogatih šećerom, u odnosu na razdoblje kada su bili djeca. Nasuprot uvriježenom vjerovanju, najnovija studija sugerira da se prehrambene navike od djetinstva prema razdoblju adolescencije, a posebice razdoblju srednjih godina, mijenjaju nabolje..

Ipak, istraživački tim je uočio i kako mnoge osobe imaju različite «kočnice» koje ih sputavaju u odabiru zdravijeg životnog stila.
Osobe koje su sudjelovale u studiji izjasnile su se kako na njihove prehrambene navike utječe obitelj, količina slobodnog vremena te radne navike. Ovi čimbenici jednako mogu polučiti i pozitivne i negativne efekte.
Primjerice, osobe koje su utjecaj roditelja okarakterizirali kao pozitivan, konzumirali su veće količine voća i povrća. I dok se trećina ispitanika, uglavnom muškaraca, izjasnila kako partneri pozitivno utječu na njihove prehrambene navike, 10% ispitanika, ovaj put uglavnom žena, utjecaj partnera okarakteriziralo je negativnim.
Trećina učesnika studije tvrdila je da zbog prezaposlenosti nisu u mogućnosti pripremiti «zdrav» obrok, uglavnom smatrajući pri tome, da priprema (kuhanje isl.) voća i povrća zahtijeva vrijeme. Osobe sa ovakvim stajalištem, u razdoblju od 20 godina konzumirali su manje količine voća i povrća od onih koje nedostatak vremena nije «kočio», niti je utjecao na njihove prehrambene navike. Svejedno, zanimljiva je činjenica da je nedostatak vremena, u većoj mjeri nego slobodno vrijeme, utjecao na odabir hrane ispitanika.
Studija, objavljena u časopisu Appetite , proučavala je najprije prehrambene navike i ponašanje 200 osnovnoškolaca u dobi od 11-12 godina, a potom, 20 godina poslije, navike tih istih 200, sada odraslih osoba. U oba slučaja, sudionici studije vodili su iscrpan dnevnik prehrane te su ispitivani o utjecajima na njihove prehrambene navike.
«Očito je da preporuke o važnosti pravilne prehrane dopiru do većine ljudi, no nadalje je potrebno preporuke usmjeravati na osobe koji smatraju da im je životni stil, koji u prvome redu definiraju kroz svoju poslovnu situaciju, prepreka u pravilnoj ishrani», izjavila je voditeljica studije, Amelia Lake.
Projekti poput «Pet dnevno» (odnosi se na vrlo popularan projekt educiranja javnosti o važnosti konzumiranja pet porcija voća i povrća dnevno) polučili su zadovoljavajuće rezultate, no oni bi bili još bolji kada bi se javne kampanje kombinirale sa individualnim savjetovanjima koje bi provodile za to educirane osobe – naglašava autorica studije, te nadodaje: «Mnogo ovisi o tome kakav stav prema životu ima osoba.

Nedostatak vremena nije nužno ograničenje koje ljude spriječava da se hrane zdravo jer primjerice, neke zaposlene osobe, svoje obroke pripremaju navečer, te im vrijeme nije nikakva prepreka u pripremanju «zdravih» obroka, dok druge osobe, koje imaju istu količinu slobodnog vremena, osjećaju veliki pritisak pa čak i frustraciju koja ih spriječava u mnogočemu, pa tako i u pripremi obroka.»

Izvor: Appetite 42(2004) pp 255-263.