Kako prehrana u trudnoći utječe na kognitivnu funkciju djeteta?

Pokazalo se i da dijetalni sokovi imaju podjednaki negativan učinak. Međutim, kada djeca u ranijoj dobi konzumiraju voće, dolazi do poboljšanja kognitivnih funkcija.

Znanstvenici su između 1999. i 2002. godine prikupili podatke o prehrani preko tisuću žena te su proučili i prehranu njihove djece tijekom ranog djetinjstva. Procijenili su im i kognitivne funkcije u dobi od 3 i 7 godina. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj unosa šećera (saharoze i fruktoze) majke u trudnoći i djeteta u ranom djetinjstvu na kognitivnu funkciju djeteta.

Rezultati istraživanja pokazali su da više voća, a manje šećera i dijetalnih pića u trudnoći povoljno utječe na kognitivnu funkciju djeteta. Naime, konzumacija šećerom bogatih napitaka u trudnoći povezana je s lošom kognitivnom funkcijom djeteta, osobito što se tiče neverbalnog rasuđivanja i verbalne memorije, ali i opće inteligencije.

Dijetalni sokovi u trudnoći su pak doveli do loše fine motorike i vizualno-spacijalnih i vizualno-motoričkih sposobnosti u ranom djetinjstvu te lošijih verbalnih sposobnosti u kasnijem djetinjstvu. Konzumacija sokova u djetinjstvu uzrokovala je smanjenu verbalnu inteligenciju, no konzumacija fruktoze i voća dovela je do poboljšanja kognitivnih funkcija i prijamnog vokabulara te boljih vizualno-motoričkih sposobnosti.

Dobiveni podaci znanstvenicima su postavili temelj za nove nutritivne programe u trudnoći i ranom djetinjstvu u kojima će promicati prehranu bogatu voćem, ali bez dodanih šećera koji bi mogli oštetiti kognitivnu funkciju djece.

Izvor: American Journal of Preventive Medicine