U novom istraživanju, znanstvenici su usporedili učinke normalne prehrane, odnosno objedovanja do do sitosti, s maksimalnim mogućim unosom hrane.
Otkrili su kako je u mladih, zdravih muškaraca, u dobi od 22 do 37 godina, koji su konzumirali gotovo dvostruko više pizze od svoje uobičajene granice unosa hrane, zabilježeno održanje količine nutrijenata u krvi u normalnim rasponima.
Znanstvenici tvrde kako ti rezultati pokazuju da, ukoliko je osoba zdrava, povremeni pretjerani unos hrane nema neposrednih negativnih posljedica u smislu gubitka metaboličke kontrole. Međutim, upozoravaju na rizike dugotrajnog prejedanja.
Već su dobro poznati dugoročni rizici pretjeranog uživanja u hrani kada je riječ o pretilosti, dijabetesu tipa 2 i kardiovaskularnim bolestima, ali mnogo manje se zna o nekim neposrednim učincima prejedanja.
Rezultati istraživanja pokazali su kako organizam zapravo izuzetno dobro podnosi masovan i iznenadan unos prekomjerne količine kalorija. Zdrave osobe mogu unijeti dvostruko više hrane od uobičajenog te se učinkovito nositi s tim ogromnim viškom energije, navode autori studije. U studiji je prosječni unos kalorija u ispitivanju maksimalnog mogućeg unosa hrane iznosio preko 3000 kcal. To je znatno više od standardnih smjernica za energetski unos za odrasle osobe u jednom danu, a pogotovo u jednom obroku.
Rezultati su pokazali kako nakon maksimalnog unosa hrane razina glukoze u krvi nije bila veća nego nakon uobičajenog obroka, a količina inzulina u krvi bila je 50% veća od normalne. Nadalje, vrijednosti lipida u krvi (triglicerida i neesterificiranih masnih kiselina) bile su tek nešto veće, unatoč tome što su ispitanici unosili dvostruko više masti.
Taj rezultat je vrlo zanimljiv jer su prethodna istraživanja pokazala kako se vrijednosti lipida u krvi proporcionalno povećavaju unosom malih do umjerenih količina masti. Uočeno je i kako su razine hormona koji se oslobađaju u crijevima radi poticanja lučenja inzulina i povećanja osjećaja sitosti najviše promijenjene prejedanjem (npr. GLP-1 i peptid YY).
U studiji je također ispitivan apetit i raspoloženje tijekom ispitivanja. Četiri sata nakon maksimalnog unosa pizze, ispitanici su se osjećali pospano i letargično te su izvijestili kako ne žele konzumirati bilo što drugo, uključujući slatku hranu. To je bilo iznenađujuće jer su centri za nagrađivanje u mozgu obično specifični za određenu hranu, stoga se nije očekivalo kako konzumacija pizze mijenja želju za slatkom hranom.
Rezultati provedene studije pokazali su kako su osobe sposobne unijeti dvostruko više hrane nego što je potrebno kako bi osjećali sitost, ali je ljudski organizam dobro prilagođen pretjeranom unosu nutrijenata jednim obilnim obrokom. Konkretno, ispitanici su uspjeli učinkovito koristiti ili pohranjivati nutrijente koje su unijeli tijekom konzumacije pizze, tako da razine šećera i masti u krvi nisu bile puno veće nego kad su unijeli upola manje hrane. Glavni problem prejedanja je taj što ljudski organizam skladišti višak unesene energije u obliku masti, što može rezultirati pretilošću. Znanstvenici ističu kako je potrebno istražiti jesu li slični učinci uočljivi i među ženama te starijim populacijama, kao i među osobama s prekomjernom tjelesnom masom.
Izvor: University of Bath
