Kako mediji utječu na percepciju pretilosti?

U istraživanju su korišteni pravi novinarski članci koji su problem pretilosti prikazivali s različitih aspekata:
- „pretilost i aktivizam“, koji predstavlja stajalište da je veličina tijela pojedinaca općenito raznolika te da predrasude zbog različite tjelesne mase nisu prihvatljive;
- „zdrav život bez obzira na pretilost“, u kojem se naglašava da se viši udio tjelesne masti znatno manje negativno odražava na zdravlje ukoliko osoba vodi poželjan način života;
- „epidemija pretilosti kao javnozdravstvena kriza“, u kojem se povećanje broja pretilih predstavlja kao državna kriza za čije rješavanje treba uključiti i državne institucije;
- „pretilost i osobna odgovornost“, koji sugerira da je pretilost isključivo posljedica nepravilnih životnih navika, isključujući genetske i društvene čimbenike.

Nakon čitanja članaka, ispitanicima su pokazane ilustracije različitih stupnjeva uhranjenosti te su trebali ocijeniti je li je moguće biti zdrav pri pojedinim indeksima tjelesne mase (ITM) sa slika.

Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su pročitali članke o temama „pretilost i aktivizam“ i „zdrav život bez obzira na pretilost“, u znatno većem broju slučajeva (65-71 %) imali pozitivan stav prema prekomjernoj tjelesnoj masi (ITM 25-29,9), u usporedbi s onima koji su čitali o temama „epidemija pretilosti kao javnozdravstvena kriza“ i „pretilost i osobna odgovornost“ (25-27 %). Ispitanici koji su pročitali pozitivnije članke imali su i pozitivniji stav prema pretilosti (ITM 30 i veći), no u usporedbi s drugim skupinama, statistički značajne razlike ipak nisu primijećene.

Autori su zaključili kako ovi rezultati upućuju na veliki problem stigmatizacije pretilih, koja može negativno utjecati na zdravlje osoba s viškom kilograma te znatno doprinosi društvenoj nejednakosti.