Kako izbor hrane utječe na duljinu životnog vijeka?

Prema podacima studije provedene 2018. godine, pod nazivom Global Burden of Diesease study, razvijen je algoritam pomoću kojeg se može izračunati očekivani životni vijek, ovisno o spolu, dobi, prehrambenim navikama i populaciji. Procjene su izračunate za ,,optimalan“ i „izvediv“ način prehrane. „Optimalna“ prehrana podrazumijeva povećani unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, leguminoza, ribe i orašastih plodova te smanjeni unos crvenog i prerađenog mesa, zaslađenih napitaka i rafiniranih žitarica, dok se pojam „izvedivog“ načina prehrane odnosi na sredinu između optimalnog i tipičnog zapadnjačkog načina prehrane.

Znanstvenici su otkrili kako održive promjene u načinu prehrane mogu pozitivno utjecati na zdravlje i produljiti životni vijek za čak 10 godina, posebice ako se s promjenama krene u što ranijoj životnoj dobi. Najpozitivniji učinci na zdravlje uočeni su kod povećane konzumacije cjelovitih žitarica, leguminoza i orašastih plodova te smanjene konzumacije crvenog i prerađenog mesa.

Za stanovnike Europe izračunato je kako se životni vijek može produljiti za otprilike 12 godina, ako se s promjenama u prehrani krene od 20. godine starosti.

Navedene promjene uključivale bi povećani unos sljedećih skupina namirnica: cjelovitih žitarica (s 40 g na 225 g/dan), ribe (s 50 g na 200 g), povrća (s 250 g na 400 g/dan) i voća (s 200 g na 400 g/dan). Također, trebalo bi smanjiti konzumaciju određenih skupina, kao što su mliječni proizvodi (s 300 g na 200 g), rafinirane žitarice (s 150 g na 50 g), jaja (s 50 g na 25 g) te bijelo meso (s 75 g na 50 g). Crveno i prerađeno meso te zaslađene napitke bi potpuno trebalo izbaciti iz prehrane.

Izvor: Plos Medicine