Autori ove studije odlučili su ispitati utjecaj uzimanja fermentiranih mliječnih proizvoda na negativno raspoloženje, stres i pamćenje kod zdravih odraslih osoba.
S obzirom na trenutno stanje u literaturi, znanstvenici su pretpostavili kako bi konzumacija mliječnog napitka fermentiranog probioticima mogla promijeniti crijevnu mikrobiotu, smanjiti koncentraciju kortizola (hormona stresa) i simptome depresije te poboljšati pamćenje.
U istraživanju je sudjelovalo 26 ispitanika dobi od 25 do 45 godina bez gastrointestinalnih i mentalnih bolesti, podijeljenih u dvije podskupine. Prva podskupina je svakodnevno dobivala 240 ml fermentiranih mliječnih proizvoda koji su sadržavali 12 vrsta probiotičkih bakterija (Lactobacillus lactis, L. rhamnosus, Streptococcus diacetylactis, L. plantarum, L. casei, Saccharomyces florentinumfictis, B. breve, L. acidophilus, B. lactis, L. reuteri). Druga podskupina je dobivala 240 ml 1% obranog mlijeka bez laktoze kao kontrolu. Ispitanicima je procijenjeno pamćenje i negativno raspoloženje. Uzorci urina analizirani su na prisutnost slobodnog kortizola kao biomarkera stresa te je procijenjen sastav fekalne mikrobiote.
Iako su rezultati istraživanja zabilježili porast probiotičkih bakterija roda Lactobacilus od 235% i poboljšano pamćenje, istraživački tim nije uspio uspostaviti nikakvu povezanost između ovih dvaju parametra. Također, ispitivanje nije otkrilo očekivane učinke na stres, depresiju i anksioznost.
Zaključno, konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda povećala je prisutnost određenih mikroorganizama u crijevima i poboljšala pamćenje kod zdravih odraslih osoba. Međutim, uočene prednosti pamćenja nisu bile povezane s promjenama u bakterijama roda Lactobacillus.
Izvor: Nutritional Neuroscience