Smatra se da je oko 75 % slučajeva karcinoma usne šupljine povezano s pušenjem, no nije poznato ima li u ovome možda ulogu mikroflora koja se tamo nalazi. Stoga je u novom istraživanju ispitano kako duhanski dim utječe na mikroorganizme koji obitavaju u ustima.
U ispitivanju je sudjelovalo preko 1 200 ispitanika, a sastav mikroflore im je analiziran genetičkim testovima.
Uočeno je da je oralna mikroflora pušača bila znatno različitija od one nepušača, odnosno, bivših konzumenata duhanskog dima. Pokazalo se da je u ustima pušača 70 bakterijskih vrsta bilo u znatno manjem, a 150 drugih u znatno većem udjelu.
Primjerice, proteobakterije su u ustima nepušača činile 12 %, a u ustima pušača svega 5 % populacija bakterija, što se smatra nepovoljnim jer proteobakterije imaju bitnu ulogu u razgradnji nekih toksičnih spojeva koji se, između ostalog, nalaze i u duhanskom dimu. S druge strane, u mikroflori pušača je primijećeno 10 % više različitih vrsta bakterija roda Streptococcus, za koje je poznato da potiču razvoj karijesa.
Podrobnija analiza oralne mikroflore bivših pušača pokazala je da je prestanak pušenja dovodi do ponovne uspostave mikroflore istovjetne onoj nepušača, no čini se da je za to potrebno dugih 10 godina apstinencije.
Izvor: The ISME Journal
