Kako doživljavamo vlastitu tjelesnu masu?

Liječnici sve češće i sve glasnije upozoravaju da je debljina bolest koja se mora liječiti. Debljina također sve više određuje i kvalitetu našeg svakodnevnog života.
Istraživanjem javnog mijenja, koje je proveo Centar za istraživanje tržišta-Gfk, nastojalo se saznati kako Hrvati doživljavaju vlastitu tjelesnu masu..
Mišljenje građana o tjelesnoj težini dobilo se odgovorom na pitanje: kako biste Vi opisali svoju
sadašnju tjelesnu težinu? U anketi je 46% ispitanika odgovorilo da su normalne tjelesne mase, a 46% smatra da imaju višak kilograma, od čega 35% kaže da ima "nešto više" kilograma, a 11% "puno više" kilograma nego što treba.

Samo 7% ispitanika ima nešto nižu tjelesnu masu od poželjne, a 1% mnogo nižu od poželjne.
Naravno, u ovakvom tipu istraživanja radi se o subjektivnim ocjenama koje ne moraju korespondirati stručnim mišljenjima.
Da imaju puno više kilograma nego što treba, više od prosjeka tako misle Slavonci (16%), žene (14%), osobe od 45 do 64 godine (od 14 do16%) , ispitanici niže naobrazbe (18%), i s visokim osobnim mjesečnim prihodima (20%).
Nešto blažu ocjenu o višku kilograma (prosjek-35%) daju ispitanici iz Like, Korduna i Banovine (44%), žene (40%), starosna skupina od 45 do 64 godina (oko42%) i osobe u braku (39%).
Općenito, viška svojih kilograma (puno i nešto više) natprosječno su svjesni u Sjevernoj Hrvatskoj (48%), u naseljima do 2 000 stanovnika (50%), žene (53%), osobe između 45 i 64 godine (55 do 58%), udate/oženjeni (52%), osobe srednje stručne spreme ( 54%). S druge strane, takvih ima najmanje u Istri s Primorjem(38%), među muškarcima (39%), u dobi od 15 do 24 godine (27%) i od 25 do 34 godine (38%).
Na pitanje obraćate li posebno pažnju na svoju tjelesnu težinu, 34 % ispitanika odgovorilo je da uopće ne obraća pažnju na tjelesnu težinu i ne vodi brigu o kilogramima, njih 46% povremeno kontrolira i donekle obraća pažnju na težinu, a 16 % ih redovito kontrolira težinu i pazi na količinu i/ili kaloričnost hrane.
Najviše totalnih ignoranata tjelesne težine ima posebno u Sjevernoj Hrvatskoj i Istri s Primorjem (oko 37%), u naseljima do 2 000 stanovnika (38%), kod muškaraca (41%), među mladima od 25 do 24 godine (39%), kod osoba s prosječnim mjesečnim prihodima do 1.200 kuna (40%).
Ipak proizlazi da je čak 62% građana (46 onih koji povremeno kontroliraju + 16 redovitih) svjesno problema prekomjerne težine! Povremenoj kontroli su posebno sklonije žene – 49%, u naseljima od 2 do 10 tisuća stanovnika – 52%, Slavonci – 51%, te osobe s najvišim mjesečnim prihodima - 57%.

Redovitu kontrolu svoje tjelesne težine naglašavaju pak građani Istre i Primorja (20%), u svim
naseljima preko 10 000 stanovnika (20%) kao i osobe s najvišom naobrazbom!

Problem tjelesne težine osvijetlilo se i s pitanjem : jeste li u posljednjih šest mjeseci provodili neku redukcijsku dijetu, dijetu za gubljenje kilograma. Samo 17% ispitanika odgovorilo je potvrdno. Skidanje kilograma dijetom posebno su istakli građani u Sjevernoj Hrvatskoj (20%), žene (24%) i dobne skupine od 35 do 54 godine (oko 20%).

U svojoj redovitoj prehrani proizvode sa smanjenim kaloričnim vrijednostima redovito koristi 19% ispitanika, a samo ponekad njih 34 %.
Približno petina građana iskazuje da je redoviti potrošač bar nekih proizvoda smanjene kalorične vrijednosti. Najviše ih ima u Istri s Primorjem i među ženama ( po 24%), u dobnoj skupini iznad 55 godina (oko 28%), i među ispitanicima s najvišim stupnjem obrazovanja (23%).
Potencijal od 34% građana - koji tek povremeno troše proizvode smanjene kalorične vrijednosti , vjerojatno se može polako ali sigurno pretvoriti u segment koji je najprije spreman prihvatiti proizvode niže kalorijske vrijednosti, a time automatski postati svjesnim važnosti brige o pravilnoj tjelesnoj težini , dakle o svom sveukupnom zdravlju !? U tom segmentu proporcionalno je nešto više građana Slavonije, Dalmacije, zatim onih iz naselja od 2 do 10 tisuća stanovnika (40%) i žena (40%).

Napomena: Istraživanje proveo Gfk - Centar za istraživanje tržišta. Prikazani podaci rezultat su istraživanja javnog mnijenja na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina (n = 1 000); osobna anketa u kućanstvu; svibanj 2005.g.

Gfk - Centar za istraživanje tržišta
[url="#"] Gfk.hr[/url]; [url="#"] Gfk.com[/url]