Novo istraživanje otkrilo je kako crijevna mikrobiota, koja sudjeluje u razgradnji hrane, utječe na aktivnost gena u crijevima te na taj način mijenja sastav crijevnog epitela.
U novom istraživanju znanstvenici su uspoređivali miševe koji nemaju crijevnu mikrobiotu s miševima koji imaju normalnu crijevnu mikrobiotu, a glavni cilj bio je analizirati poruke koje dolaze iz mikrobiote do crijevnih stanica. Istraživači su se usredotočili na kontakt između transkripcije (prepisivanje genetske upute iz DNA u RNA) i proteina koji uključuju ili isključuju ovaj proces kopiranja u tankom crijevu, gdje se događa većina apsorpcije masti i drugih hranjivih tvari.
Rezultati su pokazali kako su obje skupine miševa uspjele metabolizirati masne kiseline porijeklom iz prehrane bogate mastima. Međutim, skupina miševa koja nije imala crijevnu mikrobiotu za taj je proces koristila drugačiju skupinu gena u odnosu na skupinu miševa sa crijevnom mikrobiotom.
Također, autori su primijetili kako je skupina miševa bez crijevne mikrobiote imala povećanu aktivnost gena uključenih u oksidaciju masnih kiselina kako bi se omogućila energija za rad crijevnih stanica. Objašnjavaju kako crijeva također trebaju energiju kako bi mogla obavljati svoju funkciju, stoga kod miševa koji nemaju mikrobiotu crijeva apsorbiraju više masti nego što bi u prisustvu mikrobiote. Upravo iz tog razloga dolazi do razlike u sastavu crijevnog epitela između ispitivanih skupina miševa.
Nadalje, proučavao se i transkripcijski faktor pod nazivom HNF4-Alfa, za kojeg je poznato regulira gene uključene u metabolizam lipida, kao i gene koji reagiraju na mikrobiotu.
Autori studije zaključuju kako crijevna mikrobiota potiče apsorpciju masti, a slične rezultate pokazale su i druge provedene studije.
Izvor: Cellular and Molecular Gastroenterology and Hepatology