Prema novom istraživanju, kombinacija flavonoida iz kakaa i antocijana iz bobičastog voća može poboljšati rad mozga kod osoba starije životne dobi.
Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj konzumacije bobičastog voća i kakao praha na kognitivne sposobnosti osoba starije životne dobi.
U istraživanju je sudjelovalo 60 volontera u dobi od 50 do 75 godina, koji su bili podijeljeni u tri skupine. Prva je skupina konzumirala je mješavinu bobičastog voća, druga skupina je konzumirala kakao prah, a treća kombinaciju bobičastog voća i kakao praha. Proizvodi su se unosili u obliku šumećih tableta. U 100 mg kakaa praha bilo je sadržano 7 000 mg flavonoida, 2 500 mg teobromina i 100 mg kafetina, što je osiguralo dnevni unos od 200 mg flavonoida na dan. Mješavina bobičastog voća sastojala se od 33,3% crvenog, 33, 3% crnog ribiza, 16,7% malina i 16, 7% borovnica, što je osiguralo dnevni unos od 100 mg antocijana na dan.
Ispitanici su ispunjavali određene testove za procjenu kognitivnih sposobnosti, a jedan od njih bio je TOL test (eng. Tower of London test). Kao biomarkeri kognitivnog stanja poslužili su moždani neurotrofni čimbenik (eng. brain-derived neurotrophic factor, BDNF) i receptor faktora rasta živca (eng. nerve growth factor receptor, NGF-R). Naime, ovi proteini imaju ključnu ulogu u sinaptičkom i neuronskom rastu, mijelinizaciji, razvoju i preživljavanju neurona.
Iako su, prema rezultatima istraživanja sve tri skupine pokazale značajno smanjenje vremena potrebnog za rješavanje TOL testa, učinak je bio najizraženiji u skupini koja je konzumirala kombinaciju bobičastog voća i kakaa praha. Također, kod žena je uočena negativna povezanost između BDNF-a i broja pokreta potrebnih za završetak TOL testa.
Iako točni mehanizmi kojima flavonoidi utječu na biokemiju mozga nisu u potpunosti poznati, autori ove studije pozivaju se na prethodne studije o utjecaju flavonola i antocijanina na zdravlje mozga. Naime, prvi je mehanizam neuroprotektivni učinak, koji uključuje povećanje zaštitne signalizacije i smanjenje signalizacije oksidativnog ili upalnog stresa, a drugi mehanizam uključuju neurohormetičke učinke dovodeći ih do ekspresije gena koji kodiraju antioksidativne enzime, enzime faze 2, neurotrofne čimbenike i citoprotektivne proteine.
Izvor: Nutrients