Kad jedemo jednako je važno kao i što jedemo

Poznato je da se višak energije skladišti u masnim stanicama, a sve to signalizira mozak. Sada su znanstvenici otkrili da poništavanje genskog sata u masnim stanicama vodi ka pretilosti miševa te također uzrokuje promjene normalnog rasporeda sati hranjenja. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Medicine.

Autor studije objasnio je kako i relativno mali vremenski pomak u konzumaciji hrane prema vremenu koje je u normalnim okolnostima vrijeme odmora miševa, može rezultirati skladištenjem energije. Tako su testirani miševi postali pretili i bez unosa dodatnih kalorija. Kada bi stručnjaci kopirali model konzumiranja hrane kakav imaju miševi s „pokvarenim satom hranjenja“ na normalne miševe, i oni bi također mogli postati pretili.

Drugo otkriće studije vezano je uz molekularni sat. Vjeruje se da su satovi u perifernim tkivima vođeni glavnim satom koji se nalazi u mozgu.

Svakodnevnu konzumaciju hrane kontrolira oscilacija u ekspresiji gena koji u hipotalamusu potiču i potiskuju glad. Znanstvenici su otkrili da je taj ritam hipotalamusa narušen u slučaju kada je u masnim stanicama “pokvaren sat hranjenja“ usljed konzumiranja hrane u neprikladno vrijeme – što je kod miševa tijekom dana, a kod ljudi tijekom noći.

Promjenom dnevnog ritma mijenja se i metabolizam. Primjerice, ljudi koji rade noću, kao i oni koji imaju problema sa spavanjem, imaju veću šansu da će biti pretili i imati metabolički sindrom. Osobe koje spavaju malo također se lakše debljaju.

Masne stanice su zaslužne za skladištenje i oslobađanje energije jednako kao i za komunikaciju sa mozgom vezano uz pohranjenom energijom, i to pomoću hormona leptina. Tijelo koristi više energije i jede manje kada se leptin luči kroz puteve u hipotalamusu.

Istraživanjem je uočeno kako molekularni sat masnih stanica, u kontaku sa hipotalamusom, regulira vrijeme i količinu unesene hrane te utječe na količinu uskladištene energije i, posljedično, na tjelesnu masu ljudi.