Jesu li sadašnje prehrambene smjernice potpuno pogrešne?

Smjernice služe kako bi poticale na pravilnu prehranu, nastoje suzbiti prekomjeran unos i neuravnoteženost nutrijenata koja se povezuje s razvojem nezaraznih bolesti te promiču održive prehrambene sustave. Međutim, smjernice često mogu biti proturječne i izvor na kojem se temelje nije uvijek transparentan.

Istraživači sa Sveučilišta u Sydneyu objavili su znanstveni članak u kojem su argumentirali kako su postojeće prehrambene smjernice vrlo vjerojatno pogrešne jer je pristup prilikom njihove izrade bio pogrešan. Naime, autori smatraju kako se prehrambene smjernice kreiraju pomoću metoda „posuđenih“ iz drugih područja te tako ne uzimaju u obzir sve čimbenike.

U istraživanju su detaljno opisane mane trenutnog pristupa za izradu smjernica, a on uključuje korištenje podataka dobivenih opservacijskim istraživanjima umjesto randomiziranim kontroliranim istraživanjima koja se preferiraju kada je riječ o kliničkim istraživanjima.

Osim toga, različiti znanstvenici koji se bave prehranom te organizacije kao Cochrane već neko vrijeme traže reformu standardnog prikupljanja dokaza i pristupa prijevoda rezultata istraživanja. Potrebno je riješiti problem ograničenja koja donose neka istraživanja, naglašavaju autori. Primjerice, određena istraživanja financirana od strane prehrambene industrije mogu biti pristrana, pa se tako ta istraživanja fokusiraju na određenu namirnicu (poput orašastih plodova) ili sastojak (poput šećera) umjesto na kompletni obrazac prehrane. Upravo takva istraživanja često služe kao odskočna daska za reklamiranje i prodaju određene procesirane hrane koja sadrži ili ne sadrži neki sastojak.

Ovim istraživanjem poslala se poruka kako postoje dva važna zadatka koja treba riješiti. Prvi zadatak je naglašavati potrošačima kako procesirana hrana neće postati „zdrava“ ako su joj dodani orašasti plodovi ili chia sjemenke te gazirani napitak neće postati poželjan dio uravnotežene prehrane jer ne sadrži šećer već sladila. A drugi važan zadatak istraživača i stručne javnosti je inzistirati na reformi obrade podataka i u konačnici reformi prehrambenih smjernica.

Izvor: BMJ