Jesu li osobe s niskim indeksom tjelesne mase više tjelesno aktivne?

Znanstvenici su angažirali 173 osobe s normalnim indeksom tjelesne mase (od 21,5 do 25 kg/m²) te 150 osoba koje su svrstane kao „zdravo pothranjene" (ITM ispod 18,5 kg/m²). Koristili su ustaljene upitnike kako bi izdvojili osobe s poremećajima prehrane, one koji se namjerno suzdržavaju od jela i one koji su zaraženi HIV-om. Također su isključili pojedince koji su uzimali bilo kakve lijekove ili su izgubili na tjelesnoj masi u posljednjih šest mjeseci, što je potencijalno povezano s bolešću.

Znanstvenici su pratili ispitanike tijekom dva tjedna. Njihov unos hrane mjeren je metodom dvostruko označene vode, kojom se procjenjuje potrošnja energije na temelju razlike između stopa izmjene vodika i kisika u tjelesnoj vodi kao funkcija proizvodnje ugljičnog dioksida. Tjelesna aktivnost mjerena je pomoću detektora kretanja temeljenog na akcelerometriji.

Autori studije otkrili su kako su zdrave osobe sa smanjenim indeksom tjelesne mase konzumirale 12% manje hrane, u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je imala normalan indeks tjelesne mase. Također, osobe sa smanjenim indeksom tjelesne mase bile su i 23% manje tjelesno aktivne. U isto vrijeme, te su osobe imale veće stope metabolizma u mirovanju, uključujući povećanu potrošnju energije u mirovanju i povećanu aktivnost štitnjače.

Iako su ispitanici s indeksom tjelesne mase manjim od 18,5 kg/m² imali nisku razinu tjelesne aktivnosti, njihovi pokazatelji zdravlja srca bili su vrlo dobri, uključujući razinu kolesterola i krvnog tlaka. No, stručnjaci napominju kako postoje određena ograničenja u ovoj studiji. To uključuje činjenicu da, iako su mjerili unos hrane, nisu mjerili što su ispitanici konzumirali te nisu ispitali subjektivan osjećaj sitosti.