Analizom uzoraka 115 različitih biljnih mlijeka u Australiji utvrđen je nedostatak nekoliko mikronutrijenata, uključujući vitamin A, B12, cink, jod i kalcij, te proteina u odnosu na kravlje mlijeko.
Znanstvenici su rezultate opisali „uznemirujućima“ jer velik broj potrošača smatra kako je mlijeko biljnog porijekla bogato mineralima. Od ukupno 115 analiziranih proizvoda, 48 je dobiveno iz orašastih plodova i sjemenki, 27 iz mahunarki, 10 iz kokosa, 19 iz žitarica i 11 iz miješanih izvora.
Unatoč činjenici kako je 57% ispitivanih proizvoda već bilo obogaćeno mikronutrijentima, izmjereni su navedeni nedostatci. Primjerice, sva biljna mlijeka osim onih dobivenih iz miješanih izvora sadržavala su vrlo male količine vitamina B12 ili ga uopće nisu sadržavala.
Za razliku od biljnog mlijeka, 100 mL kravljeg mlijeka sadrži 0,5 do 0,8 µg vitamina B12. Količina proteina u 100 mL biljnog mlijeka također je znatno niža u usporedbi s kravljim mlijekom.
Nijedan od ispitivanih proizvoda nije bio obogaćen cinkom ili jodom, ali je jedan proizvod dobiven iz mahunarki sadržavao alge, bogat izvor joda. Pored toga, samo jedna trećina ispitivanih proizvoda sadrži približno jednaku količinu kalcija kao i kravlje mlijeko. Međutim, jedna od glavnih prednosti biljnog mlijeka je niži udio šećera u usporedbi s kravljim mlijekom.
Znanstvenici su dodatno ispitali kako bi zamjena kravljeg mlijeka biljnim mlijekom utjecala na adolescente u dobi od 12 do 18 godina i žene starije od 50 godina. Naime, u navedenim dobnim skupinama javljaju se dodatne fiziološke potrebe organizma, poput izgradnje i očuvanja kostiju, koje se ispunjavaju konzumacijom mliječnih proizvoda. Za adolescente, konzumiranje kravljeg mlijeka moglo bi ispuniti 64% do 90% procijenjenih prosječnih potreba za unosom proteina. Međutim, konzumiranje biljnog mlijeka moglo bi ispuniti samo 4% do 23% procijenjenih prosječnih potreba, s izuzetkom biljnog mlijeka dobivenog iz mahunarki. Kod žena starijih od 51 godine primijećen je isti trend, gdje je biljno mlijeko dobiveno iz mahunarki bilo jedini izvor kalcija usporediv s kravljim mlijekom.
Autori studije napominju kako dobiveni rezultati ukazuju na kravlje mlijeko kao značajan izvor proteina, kalcija i cinka u adolescenata i starijih žena, pružajući 50% ili više dnevnog preporučenog unosa u obje skupine stanovništva. Neselektivna zamjenska mlijeka mogu umanjiti unos proteina i mikronutrijenata, posebno vitamina A, B2, B12, joda i cinka, te dovesti do smanjenja više od 50% procijenjenih prosječnih potreba za proteinima, cinkom i kalcijem, zaključili su stručnjaci.
Izvor: Nutrients
