Nedavno je u časopisu European Journal of Clinical Nutrition objavljen rad prema kojemu se nedostatak sna pokazao kao uzrok većem unosu energije tijekom narednog dana.
U radu su za analizu korišteni rezultati 11 manjih intervencijskih istraživanja koja su uključila ukupno 172 ispitanika. Istraživanja su uspoređivala eksperimentalnu skupinu kojoj je ograničen broj sati sna s kontrolnom skupinom kojoj nisu postavljena ograničenja. Također, sljedeća 24 sata je mjeren energetski unos ispitanika. Pritom je otkriveno kako su neispavane osobe u prosjeku dnevno unosile 385 kcal više, što odgovara unosu četiri i pol šnite kruha. Manjak sna nije imao značajan učinak na potrošnju energije, ali je doveo do promjene u odabiru hranjivih tvari – povećao se unos masti i smanjio unos proteina, dok u unosu ugljikohidrata nije bilo promjene. Važno je istaknuti kako se ograničenje broja sati sna razlikovalo u analiziranim istraživanjima te je variralo od tri i pol do pet i pol sati dnevno, dok je kontrolna skupina spavala između 7 i 12 sati dnevno.
Autori ukazuju na neravnotežu između unosa i potrošnje energije kao glavnog razloga pretilosti te na doprinos nedostatka sna toj neravnoteži. Tako je u nedavno provedenom istraživanju koje je uključivalo 26 odraslih osoba s nedostatkom sna uočena veća aktivnost onih centara u mozgu u kojima se na ponuđenu hranu razvija osjećaj ugode. Upravo je veća motivacija za traženjem hrane moguće objašnjenje povećanog unosa energije u neispavanih osoba. Drugo je objašnjenje narušena tjelesna regulacija leptina (hormon sitosti) i grelina (hormon gladi) kao posljedica manjka sna.
Budući da je većina analiziranih istraživanja provedena u kontroliranim laboratorijskim uvjetima tijekom razdoblja od jednog dana do dva tjedna, autori zaključuju kako je potrebno istražiti dugoročni učinak povećanja broja sati sna na povećanje tjelesne mase i pretilost.
