Datum objave: 03. 03. 2016.

Niskougljikohidratna prehrana bogata mastima, poznata i kao LCHF-prehrana – u koju se ubraja i popularna paleo-dijeta, poprilično je kontroverzna među stručnjacima. Dok neki ističu njen potencijal u poboljšanju metabolizma glukoze i smanjenju tjelesne mase, drugi upozoravaju na neistraženost potencijalnih rizika ovakvog načina prehrane.

Stoga je skupina australskih istraživača odlučila ispitati učinak 8-tjedne LCHF-prehrane na dvjema skupinama pretilih miševa. Energetski unos eksperimentalne skupine životinja potjecao je 60 % od masti i 20 % od ugljikohidrata, dok je kontrolna skupina imala uobičajenu ishranu.

Rezultati su pokazali da je LCHF-prehrana, iako je imala učinak na smanjenje razine triglicerida u krvi, utjecala na povećanje tjelesne mase i udjela tjelesne masti, kao i na povećanje razine glukoze u krvi. Učinak na povećanje mase β-stanica gušterače, koje luče inzulin, i na poboljšanje njihove sekrecijske funkcije nije primijećen.

Inače, pretili miševi eksperimentalne skupine povećali su tjelesnu masu za 15 %, a ovaj porast kod ljudi bi bio ekvivalentan povećanju mase sa 100 kg na 115 kg u dva mjeseca.

Autori su zato pozvali na oprez prilikom usvajanja navika popularnih načina prehrane, čije koristi uglavnom nisu potvrđene znanstvenim istraživanjima. Pretilim osobama preporučili su mediteransku prehranu budući da su njene koristi dokazane u brojnim analizama i studijama.

Izvor: Nutrition and Diabetes

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: dijete,

Komentari