Ela Lučić

Datum objave: 05. 08. 2020.

Tijekom trudnoće trudnice bi svakako trebale voditi brigu o tjelesnom zdravlju, međutim briga o psihičkom zdravlju može biti jednako važna.

Kad su djeca izložena prenatalnom stresu majki, mogu biti predisponirana za razne negativne zdravstvene ishode. Prema rezultatima novog istraživanja, majke koje su izložene kroničnom prenatalnom psihološkom stresu, koji se mjeri povišenom koncentracijom kortizola u uzorku vlasi kose, novorođenčad ima izmijenjeni sastav mikrobiote crijeva.

Studija je obuhvaćala tri dijela: upitnik za majku, procjenu koncentracije kortizola u uzorku vlasi kose te prikupljanje i analizu uzoraka stolice novorođenčadi. Tijekom nekoliko mjeseci analiziran je uzorak vlasi kako bi se izmjerila koncentracija kortizola, hormona stresa. Pomoću upitnika su procijenjeni simptomi 398 majki tijekom trudnoće u tri navrata. Uz to, analiziran je sastav mikrobiote crijeva dojenčadi u dobi od 2,5 mjeseci.

Dobiveni rezultati pokazali su kako je viša razina prenatalne izloženosti kortizolu povezana sa smanjenom količinom potencijalno dobrih bakterija u crijevima djeteta kao što je bakterijski soj Lactobacillus.

Nadalje, kronična izloženost prenatalnom stresu majke povezana je s povećanim brojem potencijalno oportunističkih gram-negativnih vrsta bakterija koje pripadaju redu Proteobacteria.

Red Proteobacteria također sadrži bakterijske vrste koje mogu izazvati upalne procese u organizmu, što može biti povezano s povećanim rizikom djeteta za razvoj određenih bolesti kasnije u životu. Navedeni rezultati potvrđuju rezultate prethodnih ispitivanja provedenih na ljudima i životinjskim modelima. Iako se prenatalni stres može povezati s rastom i razvojem novorođenčadi, mehanizmi koji čine osnovu ove povezanosti još nisu u potpunosti razjašnjeni.

Izvor: Psychoneuroendocrinolog

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: bakterije, mikrobiota, probiotici, stres, trudnoća,

Komentari