Hrvatski tanjur

Perad, kruh i krumpir, najučestalija su slika tanjura prosječnog Hrvata prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku koje otkriva kako tjedno pojedemo 0,37 kilograma mesa peradi, tri puta više kruha, odnosno 1,49 kilograma te 0,85 krumpira..
Prosječni Hrvat gotovo svakoga dana jede meso. Najčešće je to meso peradi, a odmah zatim svinjetina, dok govedine jede dvostruko manje, a teletine čak osam puta manje (tek 2,2 kg godišnje per capita).

Vjerojatno stoga što više vole meso, Hrvati zapostavljaju konzumaciju ribe koju jedu tek jednom tjedno ili manje. Budući da smo Mediteranska zemlja, ove bi brojeve svakako trebalo mijenjati, tako da prosjek bude barem dva puta tjedno.
Prosječno se popije jedna čaša mlijeka dnevno, a sireva se jede vrlo malo – tek 150 g tjedno. Ostali mliječni proizvodi također su vrlo malo zastupljeni te se prosječno konzumira tek 330 g mliječnih proizvoda tjedno. Dakle, svakako bi trebalo povećati unos fermentiranih mliječnih proizvoda i sireva.
Hrvati najradije odabiru kruh i krumpir kao izvore ugljikohidrata, dok su tjestenina i riža znatno manje zastupljeni. Prosječno se pojede 200 g kruha u kojima dobijemo čak 500 kcal, tako da po ovim podacima četvrtinu dnevnih energetskih potreba podmirujemo iz kruha. Iako ne znamo koji se kruh uglavnom konzuimira, trendovi proizvodnje i potražnje ukazuju na sve veću konzumaciju integralnog kruha i kruha sa sjemenkama što je pohvalno, međutim, količine bi ipak trebale biti manje.
Unos ulja je također prilično visok, a prosječno pojedemo 3 velike žlice ulja, u kojima dobijemo oko 400 kcal što odgovara 20 % dnevnih energetskih potreba. Bilo bi zanimljivo znati koliki udio u ovoj brojci čini maslinovo i bućino ulje. Budući da se masti dobivaju i iz drugih skupina namirnica, procjenjuje se da je unos masti u Hrvatskoj zasigurno viši od preporučenih 30 %.
Prosječni Hrvat pojede dvije jabuke tjedno i jednu do dvije banane tjedno. Jednom do dva puta tjedno Hrvati posegnu za nekom južnom voćkom. Dakle, iako nemamo podatke o ukupnom unosu voća, rezultati upućuju da bi unos voća mogao biti viši, budući da je preporuka 3 serviranja voća dnevno. Unos povrća je adekvatan, jede se približno 150 g dnevno.
Potrošnja konzumnog šećera viša je od preporučene, a prosječno se pojede 2,5 velike žlice šećera. Ovaj bi unos trebalo prepoloviti.
Dr.sc. Darija Vranešić
Više:
[url="#"] Jutarnji list[/url]
[url="#"] Državni zavod za statistiku[/url]