Hrana s niskim Nutri-Scoreom povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti

Novo istraživanje izvještava o povećanom riziku od kardiovaskularnih bolesti povezanom s konzumacijom hrane koja se lošije rangira na Nutri-Score ljestvici (nova verzija iz 2024.) u europskoj kohorti EPIC. U analize je uključeno ukupno 345 533 sudionika iz ove kohorte, raspoređenih u 7 europskih zemalja, koje su praćene 12 godina.

Nutri-Score je službeno usvojen u Francuskoj 2017. godine (i u još 6 europskih zemalja od tada) te ima za cilj pružiti brze informacije o nutritivnoj kvaliteti hrane i pića kako bi se potrošačima pomoglo u usporedbi i odabiru proizvoda s boljom nutritivnom kvalitetom. Paralelno, potiče proizvođače da poboljšaju nutritivnu kvalitetu svojih proizvoda. Nutri-Score ima 5 kategorija, koje se kreću od A (tamnozelena – viša nutritivna kvaliteta) do E (tamnonarančasta – niža nutritivna kvaliteta). Algoritam rangira svaki proizvod u količini od 100 g prema njegovoj razini energije, šećera, zasićenih masnih kiselina i soli (koje treba ograničiti), te proteina, voća, povrća i mahunarki (koje treba favorizirati).

Brojne studije objavljene u međunarodnim znanstvenim časopisima pokazale su valjanost Nutri-Scorea u karakteriziranju nutritivne kvalitete hrane i njegovu učinkovitost u usmjeravanju potrošača prema nutritivno kvalitetnijim izborima (preko 140 publikacija). Posebno su uočene veze između konzumacije hrane s manje povoljnim Nutri-Scoreom (niže nutritivne kvalitete) i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti u francuskim studijama (kohorte SU.VI.MAX i NutriNet-Santé). Studije u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj i Italiji također su zabilježile sličnu povezanost s povećanim rizikom od raznih kroničnih bolesti te višom smrtnošću.
Novo istražvanje uključuje ukupno 345 533 sudionika iz EPIC (Europsko prospektivno istraživanje raka i prehrane) kohorte. Tijekom praćenja (12 godina, između 1992. i 2010.), 16 214 sudionika razvilo je kardiovaskularne bolesti (od kojih je 6 565 imalo infarkt miokarda, a 6 245 moždani udar).

Rezultati pokazuju da su sudionici koji su prosječno konzumirali više hrane s nepovoljnijim Nutri-Scoreom, što odražava nižu nutritivnu kvalitetu, imali povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, posebno infarkta miokarda i moždanog udara. Te su povezanosti bile značajne nakon uzimanja u obzir velikog broja sociodemografskih i životnih čimbenika.

Navedeno pruža ključne elemente za podršku usvajanju Nutri-Scorea kao obaveznog nutritivnog loga u Europi, tvrde istraživači. Nedavne promjene u načinu izračuna Nutri-Scorea predložio je međunarodni znanstveni odbor odgovoran za njegovo praćenje kako bi se poboljšala njegova dosljednost s prehrambenim preporukama. Ova nova verzija Nutri-Scorea trebala bi stupiti na snagu 2024. godine s postupnim uvođenjem u narednim mjesecima. Međutim, zbog europskih propisa o označavanju, proizvođači nisu obavezni koristiti Nutri-Score na svojim pakiranjima. Dok se mnoge tvrtke i brendovi (preko 1 400 u Francuskoj) do sada obvezalo koristiti Nutri-Score na svojim proizvodima, potrebno je ujednačenje na europskoj razini kako bi se osigurala obavezna primjena jedinstvenog logotipa koji će biti učinkovit i koristan za građane. 

Izvor: Lancet Regional Health – Europe