Hrana kao (ne)prijatelj

Hrana ne samo da potiče imunološki sustav nego poboljšava njegovo trenutačno djelovanje. U hranu koja može potaknuti otpornost tijela ubrajamo jogurt, gljive shiitake, češnjak, hranu bogatu ß karotenom i cinkom, vegetarijansku prehranu, prehranu s malom količinom masti, masline i maslinovo ulje..
Ništa nije tako važno za naše zdravlje kao imunološki sustav koji dobro funkcionira. On nas može spasiti od mnogih teškoća, od manjih infekcija do raka. Treba istaknuti da genetički ustroj snažno utječe na našu otpornost, ali to isto čine i čimbenici iz okoliša.
Jedan je od važnijih čimbenika prehrana. Tek su nedavno znanstvenici počeli ispitivati i pronicati u zadivljujuće i složeno djelovanje imunološkog sustava, uključujući njegovu ovisnost o prehrani. Postaje sve jasnije da preko onoga što jedemo možemo upravljati otpornošću organizma. Hrana sadrži vitamine, minerale i druge egzotične spojeve za koje nova istraživanja pokazuju da u širokim razmjerima potiču obrambene funkcije tijela i povećavaju otpornost na različite virusne i bakterijske infekcije, kao i na kancerozne izrasline koje bujaju ili umiru u skladu s djelovanjem imunoloških mehanizama.

Ono što jedemo može snažno utjecati na djelovanje bijelih krvnih stanica, ratnika s prve crte bojišnice u borbi protiv infekcija i raka. To su neutrofilni leukociti koji proždiru i ubijaju bakterije i stanice raka te limfociti koji obuhvaćaju T-limfocite, B-limfocite i stanice prirodne ubojice. B-limfociti stvaraju protutijela koja su od ključne važnosti jer jurišaju na napadače, tj. strana tijela poput virusa, bakterija, stanica tumora, i uništavaju ih. T-limfociti upravljaju mnogim imunološkim aktivnostima te proizvode interferon i interleukin, kemijske tvari koje imaju ključnu ulogu u suzbijanju infekcije i raka. Stanice prirodni ubojice nazivaju se prvom crtom obrane tijela protiv raka; one uništavaju stanice raka i virusom zaražene stanice.
Mnoga istraživanja dokazuju da se pomoću različite hrane i njezinih sastojaka može držati pod nadzorom koncentracija bijelih krvnih stanica i njihova moć. Hrana ne samo da potiče imunološki sustav nego poboljšava njegovo trenutačno djelovanje. U hranu koja može potaknuti otpornost tijela ubrajamo jogurt, gljive shiitake, češnjak, hranu bogatu ß karotenom i cinkom, vegetarijansku prehranu, prehranu s malom količinom masti, masline i maslinovo ulje. No, hrana koja može smanjiti otpornost jest ona s puno masti, osobito višestruko nezasićena biljna ulja poput kukuruznog, sojinog i šafranikinog.

Izvor ljekovitosti sa Sredozemlja
Dosad se vrlo malo govorilo i pisalo o djelovanju masline, dok je u SAD-u mnogi liječnici koriste u liječenju pacijenata. Novija znanstvena istraživanja potvrdila su iznimno snažno djelovanje ekstrakta lista masline na imunološki sustav.
Pitoma maslina stoljećima je stara zimzelena biljna vrsta koja se zbog svoje posebnosti ubraja u najcjenjenije voće. Najčešće se susreće uz obale Sredozemlja, a njezina je simbolika poznata još od biblijskih vremena. Iako je plod taj koji se najviše koristi, danas se sve više počinje cijeniti i koristiti ljekovitost njezina lista. Poznato je da su ga još stari Egipćani koristili kod mumificiranja faraona. U narodu je ekstrakt lista masline prisutan tisućama godina, a prvi dokumentirani podaci njegove primjene datiraju iz 1850., kada je korišten u liječenju malarije i gripe. Ljudi su ga koristili i ne znajući objasniti prirodu njegova ljekovitog djelovanja.
Najaktivniji spoj u lišću masline, uz koji se uglavnom veže terapeutsko djelovanje, naziva se oleuropein. Upravo on i produkti njegove razgradnje posjeduju iznimno jako antimikrobno djelovanje. U važne sastojke lista sa snažnim djelovanjem ubrajaju se i oluropezid i kalcijev enolat. Iako su dokazana ljekovita svojstva tih spojeva, o njima se još ne zna mnogo.
Ekstraktom maslinovog lista poboljšava se stanje mnogih bolesnika čija je bolest uzrokovana mikrobima. Za spojeve prisutne u listu masline općenito se smatra da jačaju imunološki sustav, povećavaju energiju organizma, smanjuju krvni tlak i koncentraciju šećera u krvi. Brojne medicinske studije navode učinkovito djelovanje i kod sinuitisa, herpesa, gripe, upale mokraćnih putova, kolesterola, artritisa, gastritisa i kroničnog umora. Iako mehanizam djelovanja nije potpuno objašnjen, smatra se da utječe na proces sinteze specifičnih aminokiselina nužnih za životni ciklus virusa i mikroba. U novije vrijeme mikroorganizmi mutiraju (mijenjaju se) i sve su agresivniji, a ujedno sve otporniji na sintetske antibiotike. S obzirom na to da se lišće masline tisućama godina koristilo kao antimikrobni proizvod, neki znanstvenici smatraju da se kemijska struktura oleuropeina najvjerojatnije "prilagođavala" mutacijama mikroorganizama, za razliku od sintetskih antibiotika. Tako znanstvenici navode čak 126 patoloških mikroorganizama koji ne mogu odoljeti djelovanju spojeva prisutnih u ekstraktu lista masline, od kojih su mnogi već postali rezistentni (otporni) na djelovanje antibiotika.
Branko Vrčić, dr. med.
Članak preuzet iz časopisa Vaše zdravlje
[url="#"] Vasezdravlje.com [/url]