Amanda Gaši

Datum objave: 13. 10. 2022.

Nova studija otkriva kako je učestalost karcinoma s ranim početkom (dijagnosticiranih prije 50. godine) dramatično porasla u cijelom svijetu. Znanstvenici su proveli opsežnu analizu dostupnih podataka u literaturi s interneta, uključujući i podatke o izloženosti u ranijim fazama života koja je mogla doprinijeti takvom trendu.

Znanstvenici su najprije analizirali globalne podatke koji opisuju učestalost 14 različitih tipova karcinoma koji su pokazali povećanu učestalost pojavnosti u odraslih osoba prije 50. godine života od 2000. do 2012. godine. Zatim su tražili studije koje su ispitivale trendove mogućih čimbenika rizika, uključujući izloženost u mladosti u općoj populaciji. Na kraju su pretražili literaturu koja opisuje kliničke i biološke karakteristike karcinoma s ranim početkom (dijagnosticirani prije 50. godine) u usporedbi s karcinomima s kasnijim početkom.

Otkrili su kako se izloženost u ranijim fazama života (koja uključuje nečiju prehranu, tjelesnu masu, stil života, izloženost iz okoliša te mikrobiom) promijenila u zadnjim desetljećima. Stoga je pretpostavka kako zapadnjačka prehrana te stil života mogu pridonijeti ranoj pojavi karcinoma. S druge strane, znanstvenici su priznali kako je razlog povećane učestalosti nekih vrsta karcinoma djelomično potaknuta ranom detekcijom zbog programa probira.

Mogući čimbenici rizika za ranu pojavu karcinoma uključivali su konzumaciju alkohola, nedostatak sna, pušenje, pretilost i konzumaciju određene hrane. Čimbenici rizika poput visokoprerađene hrane, zaslađenih napitaka, pretilosti, dijabetesa tipa 2, sjedilačkog načina života i konzumacije alkohola su se značajno povećali od 1950-ih godina te istraživači smatraju kako je to dovelo do izmijenjenog mikrobioma.

Od 14 istraživanih karcinoma, njih 8 je povezano s probavnim sustavom. Hrana koju jedemo utječe na sastav mikrobioma, a promjene u mikrobiomu mogu utjecati na rizike od bolesti te na ishode bolesti.

Također, znanstvenici smatraju kako je u budućnosti važno provoditi longitudinalne studije kohorte male djece koje bi se pratile tokom nekoliko desetljeća kako bi se dobio točniji uvid u rizike oboljenja od karcinoma.

Izvor: Nature Reviews Clinical Oncology

Pošalji prijatelju na email

Komentari