Studija objavljena u časopisu The Journal of the American Medical Association (JAMA) uspoređivala je utjecaj fruktoze i glukoze na promjene u mozgu pri čemu su uočene razlike koje potencijalno objašnjavaju zašto fruktoza može biti uzročnik epidemije pretilosti.
Rezultati istraživanja su ,naime, pokazali da glukoza, a ne fruktoza, regulira aktivnost pojedinih dijelova mozga ključnih za apetit i motivaciju te potiče sitost. Nadalje, uočeno je da unosom fruktoze putem hrane dolazi do promjena u radu mozga. Promjena kemije mozga utječe na kontrolu apetita pri čemu stanice ne dobivaju potrebnu informaciju za smanjenje unosa hrane te se razvija potreba za jedenjem većih količina hrane nego što je potrebno. Cijeli proces posljedično dovodi do nakupljanja suvišnih kilograma te se iz navedenih razloga fruktoza smatra potencijalnim uzročnikom epidemije pretilosti.
Komentari
Povezani članci
Napitci sa fruktozom i giht
Fruktozne polemike
Unos fruktoze može potaknuti prejedanje
Za krvni tlak, od soli je možda štetniji – šećer
Je li fruktoza kriva za epidemiju dijabetesa?
Unos fruktoze povezan je s manjim osjećajem zadovoljstva
Fruktoza može utjecati na aktivnost stotina gena u mozgu
Prerađuje li se fruktoza u jetri?
Prekomjerna konzumacija fruktoze može rezultirati masnom jetrom
Napitci zaslađeni fruktozom povećavaju rizik od hipertrigliceridemije
