Flavonoli smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti

Među njima, flavonoli su primarni predstavnici te su najzastupljeniji u prirodi. Primarne flavonolne komponente koje se nalaze u čaju, luku i bobičastom voću uključuju kvercetin, kemferol, miricetin i izorhamnetin.

Flavonoidi su važan dio naše prehrane te utječu na različite biološke procese u organizmu. Prethodna istraživanja pokazuju da flavonoidi pozitivno utječu na metabolizam glukoze i lipida, funkciju trombocita i trombozu, upalu, oksidativno oštećenje i krvni tlak. Nadalje, studije pružaju dosljedne dokaze da flavonoidi mogu poboljšati funkciju endotela te održati status dušikovog oksida, koji ima ključnu ulogu u sprječavanju nastanka i razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Tijekom akutne faze moždanog udara, flavonoidi mogu regulirati oksidativni stres, zaustaviti agregaciju trombocita i trombozu te poboljšati cerebralni protok krvi. Flavonol kvercetin može stabilizirati aterosklerotske plakove, čija ruptura uzrokuje većinu akutnih koronarnih događaja. Prema istraživanjima, povećanje unosa flavonola od 20 mg dnevno povezano je sa smanjenjem rizika od moždanog udara za 14 %.

Podaci Nacionalne ankete o ispitivanju zdravlja i prehrane (engl. National Health and Nutrition Examination Survey, NHANES) omogućavaju proučavanje prehrambenih navika i zdravstvenog stanja populacije u SAD-u. Međutim, odnos između unosa flavonola i rizika od smrtnosti do sada je nedovoljno istražen. Stoga je cilj nedavno provedene studije, temeljene na novijim podatcima NHANES-a istražiti povezanost između unosa flavonoida i rizika od smrtnosti te procijeniti njihov potencijal kao prognostičkog pokazatelja za razne bolesti.

Podaci o unosu flavonola hranom u ovoj studiji prikupljeni su iz nekoliko ciklusa NHANES-a, u razdobljima 2007.-2008., 2009.-2010. i 2017.-2018. Uključeno je ukupno 11 679 sudionika, starijih od 20 godina. Količina i vrsta hrane određena je metodom 24-satnog prisjećanja u svrhu procjene prehrambenog unosa flavonola.

Uočeno je da je konzumacija flavonola povezana s nižim rizikom od smrtnosti svih uzroka. Nadalje, unos ukupnog flavonola, izoharmnetina, kaempfeorola i kvercetina povezan je s nižim rizikom smrtnosti od raka,  dok je unos kvercetina i miricetina povezan s nižim rizikom smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.

Analiza podskupina temeljena na dobi pokazala je da je unos flavonoida imao značajniji zaštitni učinak kod osoba starijih od 40 godina. Znanstvenici zaključuju da flavonoli mogu štititi od kardiovaskularnih bolesti smanjenjem endotelne disfunkcije i ateroskleroze. Također ističu da rezultati studije imaju praktičan značaj za javno zdravlje jer se veći unos flavonola može postići prehrambenim modifikacijama te poboljšanjem prehrambenih navika.

Izvor: Scientific Report