Fitokemikalije u službi zdravlja

Pojam fitokemikalije obuhvaća stotine, možda i tisuće, biološki aktivnih, nenutritivnih kemikalija pronađenih u biljkama. Više od 900 različitih fitokemikalija identificirane su kao komponente hrane, a njihovo otkrivanje je još u tijeku. Mnoge imaju pozitivan učinak na zdravlje, no s druge strane, neke nemaju nikakav. U pravilu, kada se koristi pojam "fitokemikalije", misli se na one tvari u biljkama koje imaju svojstva poboljšanja zdravlja.

Neke od češće spominjanih grupa fitokemikalija su:

Većina grupa fitokemikalija pojavljuje se u raznim tipovima hrane i imaju višestruka djelovanja na organizam.1
Neke od fitokemikalija, njihov izvor u hrani i utjecaj na zdravlje, navedeni su u tablici.

Fitokemikalije i prevencija bolesti

Fitokemikalija

Izvor u hrani

Klinički značaj

Alfa - linolenska kiselina
Ulje lanenih klica, soja, orasi

Protuupalno djelovanje, snizuje razinu kolesterola u krvi, može pridonijeti zaštiti od raka dojke, pospješuje imunitet

Beta karoten
Zeleno, žuto i narančasto voće i povrće

Reducira rizik pojave katarakte, bolesti koronarnih arterija, raka pluća i dojke; pospješuje imunitet (kod osoba starije dobi)

Kapsaicin
Feferoni, paprike

Reducira rizik pojave raka kolona, želuca i rektuma; inhibira rast tumora

Likopen
Rajčica, lubenica, crveni grejp i drugo voće i povrće

Antioksidans, reducira rizik pojave raka prostate, reducira rizik pojave kardiovaskularnih bolesti

Kurkumin
Curry, kiml

Može pridonijeti sniženju kolesterola, reducira rizik pojave raka kože

Cinarin
Artičoke

Snizuje razinu kolesterola u krvi

Elagična kiselina
Vino, grožđ‘e, orašasti plodovi, jagode, crni ribiz, maline, koštice

Reducira rizik pojave raka, inhibira vezanje karcinogena na DNA, reducira razinu LDL kolesterola i povisuje razinu HDL kolesterola

Flavonoli, polifenoli: katehin, teogalin
Zeleni i crni čaj, bobičasto voće

Reducira rizik pojave raka želuca, antioksidativno djelovanje, pospješuje imunitet, smanjuje sintezu kolesterola, štiti od kemijski induciranog raka i raka kože, može pomoći u zaštiti od raka jednjaka, antitumorski promotor, inhibira formiranje nitrozamina

Genistein
Soja

Reducira rizik pojave hormonski ovisnog raka, utječe na razinu hormona, inhibira angiogenezu, promovira diferencijaciju stanica, reducira razinu kolesterola, reducira u

Kvercetin
Kora kruške, kora jabuke, luk, vino, sok od grožđa

Flavonoid, antikancerogeno djelovanje, antioksidans

Copyright 1998, C. Thompson2
Prilično veliki broj komponenti koji pokazuju antikancerogeno djelovanje sadržan je u soji. Od fitokemikalija uključeni su fitati, inhibitori proteaza, fitosteroli, saponini i izoflavonoidi. Studije u Japanu pokazale su da konzumacija soje pridonosi smanjenoj incidenciji raka dojke i prostate. Zrno soje i nefermentirani proizvodi soje bogati su i jedinstveni izvor izoflavona, genisteina i diadzeina koji se u literaruri često susreću pod imenom fitoestrogeni. Fitoestrogni su biljni analozi estrogena, u ljudima i životinjama polučuju estrogensko djelovanje. Ovi izoflavoni inhibiraju rast hormonski - ovisnih i hormonski - neovisnih stanica raka u kulturi. Genistein iz soje djeluje kao slabi estrogen, kompetitivno se vežući na receptore estrogena i reducirajući sintezu i aktivnost endogenog estrogena. Na ovaj način estrogen zapravo djeluje kao antagonist estrogena i reducira rizik promoviranja rasta tumora osjetljivih na estrogen.
Da su citrusi zdravi poznato je od davnina. Blagotvorno djelovanje ovog voća vezalo se, s pravom, uz činjenicu da je bogato vitaminom C. Ipak, ostale komponente sadržane u citrusima (folna kiselina, pektin, kalij, brojne aktivne fitokemikalije) itekako uobličuju zdravu strukturu plodova. Više od 60 flavonoida u citrusima posjeduje široki spektar svojstava, uključujući protuupalnu i antikancerogenu aktivnost, inhibiciju grušanja krvi i snažnu antioksidativnu aktivnost. Flavonoidi tangeretin, nobiletin te limonin i nomilin (glavni predstavnici limonoida) pokazuju svojstva prevencije i inhibicije rasta stanica raka.

Citrusi su također, kao i crveno te zeleno voće i povrće, bogati karotenoidima, snažnim fitokemikalijama koje djeluju kao antioksidansi i imaju antikancerogena svojstva. Karotenoidi su pigmenti topivi u mastima koji voće i povrće štite od štetnog utjecaja sunčevih zraka kojima su izložene kao i od drugih karcinogena iz okoliša, prevenirajući stvaranje opasnih slobodnih radikala. Pet karotenoida: alfa-karoten, beta-karoten, likopen, lutein i zeaksantin, smatra se antioksidanisma-zvijezdama 21. stoljeća.
alfa-karoten se pretvara u vitamin A kada je potreban ljudskom organizmu. Pokusi su pokazali da izrazito smanjuje učestalost nastajanja tumora te ima zaštitno djelovanje na kožu, oči, jetra i pluća. Najbolji izvor alfa-karotena su kuhana mrkva i bundeva.

beta-karoten se također pretvara u vitamin A kada je to organizmu potrebno i ujedno djeluje kao antioksidans. Brojne studije su pokazale da igra važnu ulogu u prevenciji raka, inhibirajući stvaranje slobodnih radikala, da pomaže u jačanju imunološkog sustava, smanjuje rizik od ateroskleroze, infarkta, moždanog udara i štiti od katarakte. Najbogatiji izvor beta-karotena su voće i povrće žarkih boja.
Likopen je pigment koji daje boju rajčici, lubenici, crvenom grejpu i drugom voću i povrću. Istraživanja su pokazala da inhibira rast stanica raka, štiti od kancerogenih tvari i štetnog sunčevog zračenja. Vaćno je napomenuti da se likopen ne apsorbira dobro ukoliko nije otopljen u masti (najbolje u maslinovom ulju) i zagrijan. Tako naš organizam kao ndobar izvor likopena prihvaća kuhani umak od rajčice.
Lutein ima impresivnu antioksidativnu aktivnost. Posebno je djelotvoran kao zaštitnik očiju i zdravog vida, "hvatač" je slobodnih radikala i štiti od degeneracije žute pjege (najčešći uzrok sljepila kod starijih ljudi). Dobar izvor luteina je špinat i drugo zeleno povrće.
Zeaksantin poput luteina štiti oči od degeneracije žute pjege, a može poslužiti i kao prevencija raznih tipova raka, "čisteći" organizam od slobodnih radikala i usporavajući rast stanica tumora. Značajne količine ovog karotenoida malaze se u biljci potočarki, lišću cikorije i špinata.
Navedeni karotenoidi osim u određenim oblicima hrane mogu se naći i različitim dodacima prehrani - najčešće u smjesi karotenoida u multivitaminskim i antioksidativnim formulama.
Fitokemikalije koje se nalaze u voću i povrću vrlo su slične onima koje su locirane u cjelovitim žitaricama. Fitokemikalije prisutne u cjelovitim žitaricama uključuju biljne sterole, fitaze, fitoestrogene, tikotrienole, lignane, elagiÄŤnu kiselinu i saponine. Smatra se da ove supstance reduciraju rizik pojave kardiovaskularnih bolesti i raka. Aktivne fitokemikalije locirane su u mekinjama i klicama, te se pozitivan utjecaj na zdravlje moče maksimizirati konzumiranjem cjelovitih, neprerađenih žitarica.
Nekoliko epidemioloških studija ukazuje da konzumacija povrća iz reda krstašica (kelj, kelj pupčar, kupus, brokula) može biti osobito učinkovita u smislu radukcije rizika pojave raka. Komponente koje se smatraju "odgovornima" za ovakvo djelovanje povrća su fitokemikalije glukozinolati.
Proći će još dugi niz godina dok se naše saznanje o fitokemikalijama približi znanju o vitaminima i mineralima, koje je još uvijek nepotpuno. No, čini se da fitokemikalije mogu pomoći u pojašnjenju postavke da je prehrana temeljena na voću i povrću povezana uz smanjeni rizik mnogih kroničnih bolesti.3

Reference:
1. Smolin, L.A., Grosvenor, M.B.: Science and applicatios third edition. Saunders College Publishing (2000)
2. Griffith, H.W.: Vitamins, Herbs, Minerals Suplements. Fisher Books (1998)
3. Messina M, Messina V. Nutritional implications of dietary phytochemicals. Adv. Exp Med Biol 1996; 401:207-212