Od Zapadne Sahare do Mongolije, potražnja za devinim mlijekom je u porastu. Međutim, mlijeka je malo.
Trenutno korištene metode uzgoja su zastarjele i od 5,4 milijuna tona mlijeka koliko godišnje proizvede svjetska populacija od oko 20 milijuna deva najveći dio popiju mladunci.
FAO, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu, vidi veliki potencijal u ovom mlijeku koje je nešto slanije od kravljeg i s tri puta više vitamina C. U Rusiji, Kazahstanu i Indiji liječnici ga prepisuju konvalescentima, a u Africi bi dobro došlo inficiranima HIV-om. Devino mlijeko bi moglo postati značajna namirnica u vrlo sušnim dijelovima svijeta i osigurati prihod nomadima koji su glavni proizvođači.
Problem je što devino mlijeko dobro ne podnosi UHT (Ultra High Temperature) tretman koji je potreban da bi se mlijeko učinilo trajnijim.
Izvor: Food Engineering & Ingredients
Komentari
Povezani članci
Mlijeko i mliječni proizvodi u prevenciji dijabetesa
Pijenje mlijeka nakon treninga pomaže u izgradnji mišića
Nedostaci standardnih testova za otkrivanje proteina mlijeka
Mlijeko čuva mozak
Globalno istraživanje o učinkovitosti mliječnih proizvoda
Pijenjem mlijeka spriječimo dijabetes
Mlijeko bolje od vode u rehidriranju djece
Može li mlijeko otežati disanje?
Intolerancija laktoze
Želiš narasti? Jedi mliječne proizvode!
Mliječne masti utječu na rizik od smrti
Kontroverze oko punomasnog mlijeka
Bebe hranjene formulama na bazi kravljeg mlijeka brže dobivaju na tjelesnoj masi
Mlijeko i vitamin D
Terapijski učinak fermentiranog mlijeka na gastritis
