Dugotrajne posljedice loših prehrambenih navika

Novo istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Leukocyte Biology pomoglo je u shvaćanju dugotrajnih posljedica koje nepravilna prehrana može ostaviti na organizam, čak i nakon što se usvoje pravilne prehrambene navike.

U istraživanju su korištene dvije skupine miševa koji su zbog određenih genetskih promjena bili podložni razvoju kardiovaskularnih poremećaja. Jedna skupina hranjena je hranom bogatom mastima i kolesterolom, dok je drugoj davana uobičajena hrana. Nakon dužeg vremena provođenja takve prehrane, iz obiju skupina miševa izolirana je koštana srž te je presađena dvjema novim skupinama miševa slične genetske podloge. Miševi primatelji koštane srži dalje su dobivali uobičajenu hranu nekoliko mjeseci.

U usporedbi s onima kojima je presađena koštana srž miševa koji su bili na uobičajenoj prehrani, miševi čiji su darovatelji koštane srži bili na visokomasnoj prehrani, pokazali su veće napredovanje ateroskleroze i određene promjene u funkciji imunološkog sustava. Ovi rezultati pripisuju se epigenetskim promjenama DNA stanica koštane srži, tj. promjenama u „izražavanju“ njihovog genetskog materijala, koje su u ovom istraživanju i dokazane.

Općenito je poznato da prehrana može utjecati na „izražavanje“ gena, a autori zaključuju kako nepravilna prehrana može uzrokovati negativne promjene na genima važnim za rad stanica imunološkog sustava koje igraju bitnu ulogu i u očuvanja kardiovaskularnog zdravlja. Budući da ove promjene nije lako preokrenuti, bitno je što ranije započeti slijediti principe pravilne prehrane.