Dosad nepoznata populacija neurona u hipotalamusu mogla bi dovesti do novih tretmana za pretilost

Istraživači su otkrili dosad nepoznatu populaciju neurona u hipotalamusu koja regulira unos hrane i mogla bi postati obećavajuća nova meta za lijekove protiv pretilosti. Tim istraživača iz Laboratorija za molekularnu genetiku na Sveučilištu Rockefeller u New Yorku, Instituta za znanost o genomu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Maryland te Sveučilišta New York i Stanford otkrio je novu populaciju neurona koji reagiraju na hormon leptin.

Leptinski osjetljivi neuroni važni su za pretilost jer leptin dolazi u mozak iz masnih stanica tijela koje ga sintetiziraju, signalizirajući tako osjećaj sitosti. Dugo je poznato da hipotalamus, smješten duboko u mozgu, ima ulogu u regulaciji gladi, razini hormona, reakcijama na stres i tjelesnoj temperaturi, podsjećaju istraživači. Kroz nekoliko eksperimenata na miševima, istraživači su otkrili da ova, dosad nepoznata populacija neurona, ne samo da pomaže u suzbijanju gladi, već i reagira na senzorne signale povezane s hranom, poput privlačnosti hrane i nutritivnog statusa. Primjerice, istraživači su pomoću CRISPR-Cas 9 tehnologije eliminirali leptinski receptor (LEPR) u ovim BNC2 neuronima.

Ti su miševi unosili više hrane i dobivali više na masi od miševa u kontrolnoj skupini. Osim toga, istraživači su dodali fluorescenciju BNC2 neuronima i primijetili da se, nakon što su nahranili miševe nakon posta, BNC2 neuroni aktivirali, dok već poznate populacije neurona u hipotalamusu nisu reagirale.

Neuroni BNC2 u hipotalamusu, koji se aktiviraju leptinom, pružaju potencijal za potpuno novu klasu lijekova protiv pretilosti. Novi bi lijekovi bili različiti od Ozempica i drugih GLP-1 agonista koji potiču lučenje inzulina. Lijekovi usmjereni na leptin mogli bi biti korisni za one koji ne podnose GLP-agoniste zbog gastrointestinalnih nuspojava poput mučnine i želučanih problema, zaključuju istraživači. 

Izvor: Nature