Dodatne količine vitamina B mogu održati britak um kod starijih

Blagotvoran učinak vitamina često se spominje u literaturi. Danas u razvijenim zemljama zapada postoje brojni poklonici vitaminskih preparata, jer moderan tempo življenja često traži dodatne izvore obnavljanja tjelesnih resursa uz postojeću prehranu.. Novija američka studija ukazuje da starije osobe koje uzimaju relativno manje doze vitamina B, niacina, stavljaju sebe u veći rizik za razvijanje Alzheimerove bolesti u tijeku idućih nekoliko godina. Autori studije su ipak malo oprezni; navode da su to tek preliminarni rezultati istraživanja i da bi tek konačna analiza i druge dodatne studije morale potvrditi povezanost Alzheimerove bolesti i vitamina B.
Treba napomenuti da vitamin B nije samo niacin. Pojam vitamina B označava čitavi kompleks molekula; vitamin B1-tiamin, vitaminB2-riboflavin, vitamin B3-nikotinsku kiselinu, odnosno niacin, vitamin B6-piridoksin i vitamin B12-cijanokobalamin. Ovdje se dakle govori tek o jednoj komponenti kompleksa vitamina B. Vitamin B se ubraja u vitamine topljive u vodi, što ga čini manje toksičnim jer se svaka suvišna količina vitamina izlučuje mokraćom, što nije slučaj kod vitamina topljivih u mastima (A, D, E, K).
Niacin je naziv za nikotinsku kiselinu i slične derivate. Niacin nije vitamin u punom smislu jer može nastati iz druge molekule, točnije iz esencijalne aminokiseline triptofana. Spomenuti vitamin predstavlja važnu komponentu nikotin adenin dinukleotida (NAD) i nikotin adenin dinukleotid fosfata (NAPD), spojeva koji sudjeluju u mnogim oksido-redukcijskim reakcijama.
Uslijed nedostatnog unosa niacina javlja se bolest poznata kao pelagra. To je kronična bolest karakterizirana trijasom: dermatitisom, demencijom i dijarejom ("3D").
Istraživanje je sačinjeno od praćenja količine uzimanog niacina u skupini 815 osoba bez znakova demencije, najmanje 65 godina starosti i praćenja tko je razvio Alzheimerovu bolest tijekom naredne 4 godine.
Uzimanje hrane bilježeno je pomoću upitnika u kojem su učesnici navodili koliko često jedu određene vrte hrane tijekom izabranog vremenskog perioda, najčešće tijekom izabrane godine. Hrana koja sadržava relativno visoke koncentracije niacina uključuje piletinu, orahe, sjemenke, mahunarke i pšenicu. Trenutna preporučena doza uzimanja jest 16 mg za muškarce i 14 mg za žene na dan.
Istraživači su tijekom istraživanja podijeli sve učesnike studije na 5 skupina, ovisno o količini uzetog niacina. Otkrili su da osobe koje su uzimale najviše niacina - od kojih je više od pola uzimalo više od 22 mg svaki dan- bili su u 79% manjem riziku za razvijanje Alzheimerove bolesti u odnosu na skupinu koja je jela najmanje.

Polovica skupine koja je uzimala najmanje spomenutog vitamina, uzimala je manje od 13 mg vitamina na dan.
Osim toga, pokazalo se da se pozitivni učinci niacina javljaju odmah nakon blagog povećanja uzimanja, jer je u skupini koja je uzimala malo više od najlošije skupine, vjerojatnost Alzheimerove bolesti također bila manja i to za 70%.
Iz ovoga je jasno zašto su stručnjaci posumnjali na povezanost Alzheimera i uzimanja niacina. Iako, nije sasvim jasan mehanizam te povezanosti.
Uzimanje smanjenih doza može imati teške posljedice na zdravlje, međutim i povećani unos vitamina također može imati neželjene posljedice. Mnogi vitaminski preparati koji se danas mogu naći na tržištu, a ne zaboravimo, vitamini se mogu kupiti bez recepta, sadrže mnogo veće doze od spomenutih preporučenih dnevnih doza. Povećane doze niacina mogu uzrokovati valunge (fumade), osjećaj svrbeža i druge simptome. Stoga stručnjaci preporučuju osobama koje žele uzimati više niacina da ga uzimaju iz hrane, a ne iz vitaminskih preparata.
To ne znači da vitaminske preparate treba zaobilaziti. Oni se mogu uzimati, u slučaju nadoknađivanja niacina, ali samo uz kontrolu osobnog liječnika.

Preveo i prilagodio: dr. med. Strahimir Sučić
Preuzeto s portala: [url="#"] www.medicina.hr[/url]