Dobrobiti dodataka ribljeg ulja na kardiovaskularno zdravlje

Ove esencijalne masne kiseline pokazuju protuupalno djelovanje, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti te povoljno utječu na funkcije imunosnog sustava. U posljednje vrijeme, znanstvenici su sve više usmjereni na istraživanje učinaka prehrane bogate omega-3 PUFA na mikroskopske, ali vrlo važne strukture u tijelu - izvanstanične vezikule (engl. extracellular vesicles, EV). Riječ je o malim membranskim vezikulama koje stanice otpuštaju u krvotok i druge tjelesne tekućine, gdje sudjeluju u prijenosu biomolekula i regulaciji različitih fizioloških procesa. Zbog njihove uloge u međustaničnim procesima i razvoju bolesti, EV se sve češće proučavaju kao potencijalni biomarkeri za bolesti poput šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. 

S obzirom na njihovu biološku ulogu, razumijevanje utjecaja prehrane na brojnost i sastav EV-a postaje sve važnije. Iako je prema dosadašnjim istraživanjima dokazano da unos omega-3 PUFA u obliku dodataka prehrani može smanjiti ukupan broj EV, kao i onih porijeklom iz endotelnih stanica i trombocita, još uvijek nije jasno može li se isti učinak postići putem prehrane bogate masnom ribom. Stoga je cilj nedavno provedene randomizirane, dvostruko slijepe, placebom kontrolirane studije bio usporediti učinke konzumacije masne ribe i dodataka ribljeg ulja na brojnost, sastav i trombogeni kapacitet EV-a kod zdravih sudionika.

Studija je uključila 42 sudionika, dobi od 40 godina i više, koji su nasumično raspoređeni u jednu od tri skupine. Prva skupina primala je dodatke ribljeg ulja uz dva obroka bijele ribe tjedno, druga skupina dobivala je kontrolne dodatke (maslinovo ulje) uz dva obroka masne ribe tjedno, dok je treća skupina uzimala kontrolne dodatke (maslinovo ulje) uz dva obroka bijele ribe tjedno. Tijekom 12-tjednog razdoblja intervencije, prikupljeni su uzorci krvi svih sudionika te su procijenjeni broj, sastav i trombogeni kapacitet EV-a.

Kod skupine sudionika koja je primala dodatke ribljeg ulja zabilježeno je značajnije smanjenje ukupnog broja EV-a, u usporedbi sa sudionicima koji su konzumirali masnu ribu. Nadalje, kod istih sudionika uočeno je smanjenje trombocitnog kapaciteta, sposobnosti EV-a da potaknu stvaranje trombina, potencijalno smanjujući rizik od nastanka tromboze.

Iako su i dodatci ribljeg ulja i unos masne ribe rezultirali povećanjem udjela eikosapentaenske (EPA) i dokozaheksaenske masne kiseline (DPA) u EV-ima, samo je viši unos EPA putem dodataka ribljeg ulja doveo do značajnijeg smanjenja broja EV-a i njihovog trombocitnog kapaciteta. Ovi rezultati upućuju da je EPA, a ne DHA, ključan čimbenik koji pokreće korisne učinke opažene u skupini koja je uzimala dodatke ribljeg ulja. 

Znanstvenici zaključuju da dodatci ribljeg ulja, za razliku od prehrambenog unosa masne ribe, imaju izraženiji učinak na smanjenje broja i trombogenog kapaciteta EV-a, pri čemu EPA ima ključnu ulogu. Povećani unos EPA iznad trenutnih prehrambenih preporuka može imati dodatne korisne učinke kod kardiovaskularnih bolesti. 

Izvor: British Journal of Nutrition