Ekonomska kriza koja je zadesila Kubu tijekom 1990-ih popravila je zdravstvenu statistiku: smanjio se broj slučajeva gojaznosti, dijabetesa, koronarne bolesti srca i broj moždanih udara. To se objašnjava smanjenjem prosječnog unosa energije koji je od 1989. do 2002. opao s 2899 na 1863 kcal.
Benzin je skup, pa Kubanci sve više pješače. Npr. Cienfuegos, grad na južnoj obali je 1991. imao 14 % gojaznih, a 1995. manje od 7 %.
Naravno da ekonomska kriza nije rješenje kako popraviti zdravlje nacije, ali primjer Kube pokazuje da smanjenje unosa energije i povećanje tjelesne aktivnosti učinkovito smanjuje stopu gojaznosti i svih oboljenja uzrokovanih gojaznošću.
Izvor: The American Journal of Epidemiology