Petra Bračić

Datum objave: 18. 10. 2024.

Djeca u Ujedinjenom Kraljevstvu unose gotovo polovicu (47%) svojeg energijskog unosa iz visokoprocesirane hrane (engl. ultra-processed foods, UPF) ultra, a do sedme godine taj postotak raste na 59 %.

Istraživanje objavljeno u časopisu European Journal of Nutrition, analiziralo je podatke od 2591 djeteta rođenog u Ujedinjenom Kraljevstvu 2007. i 2008. godine, čiji su roditelji bilježili prehranu svoje djece tijekom tri dana. Najčešća visokoprocesirana hrana koju su konzumirali mališani, koji su imali 21 mjesec kada su roditelji zabilježili njihove prehrambene navike, bili su zaslađeni jogurti i cjelovite žitarice za doručak, proizvodi koji se obično smatraju poželjnima i nutritivno kvalitetnima.

Do sedme godine najčešća visoko procesirana hrana bile su slatke žitarice, bijeli kruh i pudinzi. Naročito zabrinjava što djeca općenito konzumiraju više dodanog šećera i soli nego što je preporučeno. Osim šećera i soli, prehrana koja uključuje puno visoko prerađene neće djecu naviknuti na prirodne okuse cjelovitih namirnica, čime se smanjuje mogućnost da će usvojiti zdrave prehrambene navike kasnije u životu.

Istraživači su analizirali podatke iz Gemini studije blizanaca, koristeći NOVA klasifikaciju kako bi hranu i piće podijelili u četiri skupine: neprocesiranu ili minimalno procesiranu hranu (jaja, mlijeko, povrće, riba i voće); procesirane kulinarske sastojke (sol, maslac i ulje); procesiranu hranu (konzervirana riba, maslac od kikirikija i sir) te visokoprocesiranu hranu (žitarice, jogurti, industrijski proizvedeni kruh, keksi, kobasice, čips). Visokoprocesirana hrana je obično industrijski proizvedena i sadrži sastojke koji se rijetko koriste u kuhanju kod kuće, poput emulgatora, boja isladila.

Djeca su bila podijeljena u pet skupina prema unosu visokoprocesirane hrane. Istraživački tim otkrio je da su djeca u skupini s najnižim unosom visokoprocesirane hrane unosila 28% svojih kalorija iz UPF-a, dok je kod djece iz skupine s najvišim unosom taj postotak iznosio 69%. Također su otkrili da je konzumacija visokoprocesirane hrane u dobi od 21 mjeseca predviđala unos iste hrane u dobi od sedam godina. U svih pet skupina s različitim unosom visokoprocesirane hrane, unos dodanih šećera premašio je preporučeni maksimum od 5% dnevnog unosa kalorija prema preporukama britanske vlade. U dvije skupine s najvišim unosom visokoprocesirane hrane, unos dodanog šećera u prosjeku je premašio 10%.

Istraživači su pozvali na mjere za uravnoteženje dječje prehrane prema manjem udjelu visokoprocesirane hrane, poput ograničavanja promocije nutritivno siromašne hrane koja se oglašava djeci, dodavanja upozorenja na proizvode (npr. kod proizvoda s viskokim udjelom šećera) i subvencioniranja svježih i minimalno procesiranih namirnica.

Pošalji prijatelju na email

Komentari