Dijete pod povećalom

Dijete pod povećalom..
Kalorije su je kalorije, bez obzira na to otkud potječu. Kada pričamo o mršavljenju, na kraju dana bitna nam je količina kalorija koje smo unijeli. Većina dijeta za mršavljenje temelji se na restrikciji unosa kalorija, na ovaj ili onaj način. Idealno bi bilo jesti zdravo i uz redovitu tjelovježbu postupno gubiti kilograme. Tjelesna masa ostaje stabilna kada unosimo jednaku količinu kalorija koju i potrošimo tijekom dana. Stoga, teorijski, ako jedete pravilno i vježbate – i pri tome trošite još više kalorija nego ih unosite – mršavite. U praksi međutim, to nije tako jednostavno. Usvajanje zdravih prehrambenih navika i rutinsko svakodnevno vježbanje ponekad je teško. Za početak, većini je, nažalost, ograničavajući čimbenik vrijeme.
Dobro izbalansirana redukcijska dijeta može biti Vaš put u siguran i djelotvoran proces mršavljenja. S druge strane, loše planirana dijeta uistinu može ostaviti i negativne posljedice na Vaše zdravlje.

Odvagnite činjenice – izbjegnite mitove

Život uistinu nudi brojne pogodnosti ukoliko imate nekoliko kilograma manje, točnije, ako imate adekvatnu tjelesnu masu. Izgledate bolje, osjećate se bolje, a prema često citiranim studijama, i živjet ćete duže. Bitno je pronaći odgovarajući program koji će Vas do tog cilja dovesti bez ikakvih rizika za zdravlje. Prije nego se odlučite za bilo koji oblik redukcijske dijete ne oklijevajte proučiti mogućnosti ili još bolje, savjetovati se sa nutricionistom te svakako još jednom pročitati članak [url="#"] Šarlatani mršavljenja [/url] .

U tekstovima koji slijede za Vas ćemo «skenirati» dijete koje se najčešće provode sa ciljem smanjenja tjelesne mase. Na Vama je da procijenite i odlučite.

Pritkinov dijetni plan
Začetnikom koncepta “popularnih dijeta” može se smatrati Nathan Pritikin. U kasnim 1950 – im Nathanu Pritkinu dijagnosticirana je bolest srca. Ubrzo zatim, počeo se hraniti dijetom s niskim udjelom masti i visokim udjelom vlakana. Kasnijim pregledima ustanovljeno je dramatično poboljšanje njegova zdravstvenog stanja. Gospodin Pritkin razvio je «Pritkinov dijetni plan» koji je temeljio na svojemu iskustvu i 1976. godine otvorio prvi Pritkinov centar dugovječnosti kako bi pomagao osobama sa sličnih zdravstvenim problemima.
Pritkinova dijeta gotovo je u potpunosti vegetarijanska, a potiče na konzumaciju velikih količina cjelovitih žitarica i povrća. Bogata je vlaknima, siromašna kolesterolom, a sadrži vrlo male količine masti, posebice zasićenih masti.

Masti čine tek 10 % ukupnog energetskog unosa ove dijete. Preporučuje se konzumacija šest do sedam obroka dnevno i redovita tjelesna aktivnost.
Za i protiv

Prehrana bogata vlaknima i siromašna mastima doista je učinkovita u prevenciji mnogih degenerativnih bolesti poput malignih i kardiovaskularnih bolesti. Brojne kliničke studije provedene u Pritkinovom centru dugovječnosti potvrdile su da ovakva dijeta u kombinaciji s tjelovježbom vodi ka gubitku suvišnih kilograma te snizuje povišenu razinu kolesterola i triglicerida u krvi.
Ipak, postoji i druga strana medalje. Pravilo kaže da 20 – 30 % unesene energije treba potjecati od masti te je ova dijeta previše restriktivna jer su masti zastupljene tek 10 %. Ovaj udio vjerojatno ne omogućava adekvatan unos korisnih masti, a dovodi u pitanje i dostatnu opskrbu vitaminima topljivim u mastima – A, D, E i K.
Dijeta dr. Ornisha
U bestseleru dr. Deana Ornisha “Program za borbu protiv bolesti srca”, prvi put objavljenom 1990.god., autor iznosi principe dijete za koju tvrdi da znanstveno dokazano pomaže u ozdravljenju od bolesti srca. U svojoj knjizi nudi dva plana dijete – jedan koji je namijenjen oboljelima od bolesti srca i drugima koji su izloženi pojačanom riziku (imaju povišenu razinu kolesterola) i žele spriječiti pojavu ove bolesti.
Ove dvije dijete razlikuju se tek neznatno. Obje su vegetarijanske i sadrže tek 10 % kalorija porijeklom iz masti. Masti i ulja gotovo su zabranjeni, kao i svi proizvodi životinjskog porijekla, osim nemasnog mlijeka i jogurta. Zabranjeni su čak i biljni izvori masti poput avokada, orašastih plodova i sjemenki. Dozvoljena je umjerena konzumacija soli, šećera i alkohola te se potiče unos hrane bogate vlaknima.
Unos kalorija se ne organičava, a potiče se redovita tjelovježba, oslobađanje od stresa i prestanak pušenja.
I dr. Ornish patentirao je svoj program pod nazivom “Dean Ornishev program životnog izbora”, a proslavio ga je bestselerom “Jedite više – težite manje”. Iako je navodno kreirana kao dijeta za bolesti srca, marketinški je predstavljena kao dijeta za mršavljenje.

Za i protiv

Prehrana siromašna mastima, posebice zasićenim mastima preporučuje se kao mjera prevencije i terapije kardiovaskularnih bolesti. Ipak, slično kao i kod Pritkinove dijete, čini se da je dijeta suviše siromašna mastima te postoji opasnost od nedostatne opskrbe organizma esencijalnim masnim kiselinama i drugim korisnim mastima. Apsurdno je što dijeta dr. Ornisha isključuje ribu, a poznato je da riba ima značajan zaštitni učinak za kardiovaskularni sustav.

Atkinsova dijeta

Atkinsova dijeta «roditelj» je svih dijeta sa niskim udjelom ugljikohidrata i još uvijek je najpopularnija takva dijeta. Osnovna premisa ovakvih dijeta je izrazito smanjenje unosa ugljikohidrata i konzumacija većih količina proteina i masnoća. Dr. Robert C. Atkins, američki kardiolog, autor je brojnih knjiga koje promoviraju prehranu sa kontroliranim unosom ugljikohidrata i komplementarne medicinske metode. Njegove knjige, «Prehrambena revolucija Dr. Atkins-a» i «Nova prehrambena revolucija Dr. Atkins-a» prodane su u preko 10 milijuna primjeraka širom svijeta, te se tako svrstale među 50 najprodavanijih knjiga svih vremena i pet godina zauzimale sam vrh The New York Times-ove liste bestselera. Iako su milijuni ljudi širom svijeta pokušali provoditi Atkinsovu dijetu ne bi li se riješili suvišnih kilograma u rekordnom roku, popularna visokoproteinska, niskougljikohidratna prehrana koja ne poznaje nikakvu restrikciju unosa masnoća, desetljećima je klevetana i osporavana od strane medicinskih i nutricionističkih krugova jednako kao i od strane javnosti.

Prehrana je podijeljena u tri faze: uvod, provođenje dijete i gubitak tjelesne mase te fazu održavanja tjelesne mase. Tijekom uvodne faze (prvih 14 dana dijete), unos ugljikohidrata je ograničen na ne više od 20 g dnevno. Nije dozvoljeno voće, kruh, žitarice, povrće bogato škrobom, mliječni proizvodi (izuzev sira, vrhnja i maslaca). Tijekom faze u kojoj se tjelesna masa počinje smanjivati, vrši se eksperimentiranje različitim vrstama ugljikohidrata dok se ne ustanovi koje su «najliberalnije» doze koje se mogu unositi, a da se i dalje gubi na tjelesnoj masi. Tijekom posljednje faze utvrđuje se količina ugljikohidrata koju osoba može konzumirati, a da pri tome uspije zadržati svoju tjelesnu masu. Kada se nakon završnih faza odredi optimalna količina ugljikohidrata, nerijetko se osobama koje su provodile ovu dijetu sugerira da ostatak života unose tu, optimalnu, količinu ugljikohidrata, nikako veću. Prema dr. Atkinsu, većina osoba mora linitirati unos ugljikohidrata na ne više od 60 g dnevno kako bi uspjela održati tjelesnu masu. S obzirom na restrikcije koje ova prehrana zahtijeva, dr. Atkins preporuča redovitu tjelovježbu i unos dodataka prehrani (multivitaminsko mineralne pripravke).

Tko provodi ovu dijetu?

Atkinsova dijeta privlačna je osobama koje su bezuspješno pokušavale izgubiti tjelesnu masu uz pomoć niskokaloričnih dijeta s niskim unosom masti. Osobe koje provode ovaj tip dijete mogu unositi neograničen broj kalorija, samo je bitno da te kalorije ne potječu iz ugljikohidrata.

Između ostalih tu su Calista Flockhart, Jennifer Aniston, Renée Zellwegger.

Za i protiv

Osnovna premisa ove dijete je da povišen unos ugljikohidrata uzrokuje porast tjelesne mase, koji vodi ka pretilosti. Prehrana bogata ugljikohidratima povećava proizvodnju inzulina. Kada je razina inzulina povećana, hrana koju jedemo brzo i lako se pretvara u masti, i skladišti u našim stanicama. S druge strane, u nedostatku ugljikohidrata, tijelo je, da bi dobilo potrebnu energiju, prisiljeno sagorijevati masti. Dr. Atkins sa svojim kolegama ovom vrstom prehrane tretirao je pretile osobe, osobe oboljele od dijabetesa tipa 2, osobe sa povišenim kolesterolom i trigliceridima u krvi te osobe sa povišenim krvnim tlakom.

Mnogi nutricionisti ne slažu se niti preporučaju Atkinsovu dijetu jer smatraju da je povišen unos kilokalorija, bez obzira otkud one potječu, te nedostatak tjelovježbe glavni uzrok pretilosti. Kritičare zabrinjava utjecaj Atkinsove dijete na zdravlje osoba koje je prakticiraju. Naime prehrana koja može sadržavati velike količine zasićenih masnoća i kolesterola izlaže osobe riziku od srčanih bolesti. Nedavno objavljena istraživanja pokazuju da prehrana bogata proteinima može ubrzati razvoj ateroskleroze, glavnog uzroka srčanog udara, povećati rizik od osteoporoze te poremetiti rad bubrega. S druge strane, namirnice koje dr. Atkins u svojoj prehrani izbacuje - voće, povrće, sjemenke - dokazano štite od bolesti srca.

Dr. Atkins je imao srčani udar u travnju 2002., a umro u travnju 2003. u 72. godini, nakon što se poskliznuo na ledu ispred ureda i udario glavom o pločnik, što je uzrokovalo krvarenje u mozgu i, posljedično, smrt. Režim prehrane koji je sugerirao, sam dr. Atkins je i slijedio, i to 40 godina. Uistinu bi bilo interesnatno znati jesu li arterije promotora prehrane a niskim udjelom ugljikohidrata bile začepljene mastima koje konzumirao punih 40 godina. Smrt dr. Atkins-a otvorila je brojna pitanja, no nitko na njih nije dao odgovor. Obdukcija nije nikada provedena.
Prehrana u Zoni
Prehrana izbalansirana tako da 40% ukupnih kalorija potječe od ugljikohidrata, 30% od proteina i 30% od masti, naziva se zona dijeta. Zona dijetu razvio je i popularizirao dr. Barry Sears. Dijeta se zasniva na vezi između hormona inzulina i supstanci nazvanih eikozanoidi. Eikozanoidi su supstance slične hormonima koje kontroliraju mnoge vitalne fiziološke funkcije, uključujuči one kardiovaskularnog sustava, imunološkog sustava i živčanog sustava. Dr.

Sears vjeruje da su neki eikozanodi «dobri», a neki «loši». Veza između inzulina i ovih supstanci očituje se prilikom podizanja razine inzulina u krvi, tada dolazi do stvaranja «loših» eikozanoida. Dr. Sears smatra da je njegova Zona dijeta idealna za održavanje normalne razine inzulina.

Tko provodi Zona dijetu

Zona dijeta je vrlo popularna među onima koji žele smanjiti svoju tjelesnu masu. Iako dijeta nije bogata kalorijama, sadrži dovoljno masti te se stvara osjećaj sitosti. Isto tako, normaliziranje razine inzulina umanjuje osjećaj gladi, omogućujući tako lakše provođenje dijete. Mnogi sportaši hrane se prema Zoni vjerujući da ona poboljšava sastav tijela i omogućuje bolje sportski izvedbe. Zona dijeta popularna je i među oboljelima od dijabetesa tip II, jer vjeruju da pomaže u normalizaciji razine šećera u krvi.

Za i protiv...

Pristalice Zona dijete tvrde da ovakav način prehrane poboljšava energetsku razinu, mentalnu svježinu, fizičku izdržljivost te potiče gubitak suvišne tjelesne mase. Dr. Sears je radio s mnogm sportašima, a njihov uspijeh smatra rezultatom svoje dijete.
Većina nutricionista upozorava da prehrani bogatoj proteinima, siromašnoj ugljikohidratima nedostaju nutrijenti ključni za zdravlje, uključujući biljna vlakna, vitamin C, folnu kiselinu i nekoliko minerala. Isto tako, visok unos mesa i mesnih proizvoda može kod nekih osoba povećati rizik od bolesti srca zbog povećnog unosa kolesterola i zasićenih masti. Zbog visokog udjela proteina, ova dijeta se nikako ne preporučuje bubrežnim bolesnicima. Međutim, dijeta je vrlo siromašna kalorijama, a striktna i zbunjujuća priroda ove dijete uvelike otežava njeno provođenje. Rezultat je gotovo nemoguće dugotrajno održavanje tjelesne mase postignute dijetom. Bilo koja dijeta koja sadrži jako malo kalorija, bez obzira na omjer proteina, masti i ugljikohidrata rezultirat će smanjenjem tjelesne mase.

Prehrana po krvnim grupama

Dr. Peter D’Adamo začetnik je ideje po kojoj bi ljudi trebali planirati prehranu ovisno o svojoj krvnoj grupi. Njegova ideja o vezi između prehrane i zdravlja bazira se na premisi da krvna grupa – 0, A, B, ili, AB – određuje sposobnost organizma da apsorbira nutrijente, bori se protiv bolesti, nosi sa stresom. U prehrani po krvnim grupama, namirnice su podijeljene u šesnaest različitih kategorija: meso i perad, plodovi mora, mlijeko i jaja, ulja i masti, orašasti plodovi i sjemenke, grah i mahunarke, žitarice, kruh i pekarski proizvodi, tjestenina, povrće, voće, sokovi, začini, biljni čajevi, mirodije i miješani napici.

Za svaku krvnu grupu, namirnice se svrstavaju kao «preporučljive», «neutralne» ili «one koje treba izbjegavati».
Nakon toga formiraju se liste namirnica koje pomažu skidanju suvišnih kilograma ili kod različitih bolesti.

Prehrana osoba sa krvnom grupom 0 trebala bi se sastojati od namirnica životinjskog podrijetla i povrća. Namirnice na koje treba obratiti pažnju uključuju govedinu, janjetinu, puretinu, piletinu - krto meso - i ribu. Također se dozvoljne sve vrste voće, grahorice i kupusnjače. Ove osobe moraju strogo izbjegavati mlijeko i mliječne proizode, kruh i tjesteninu od pšenice, kupus, prokulice i kukuruz.

Osobe sa krvnom grupom A trebale bi konzumirati veće količine namirnica biljnog podrijetla: povrća, leće, soje, graha, cjelovitih žitarica. Bobičasto voće i šljive također su preporučljive, a dozvoljena je povremena konzumacija peradi i fermentiranih mliječnih proizvoda. Iz prehrane bi trebali eliminirati sve mesne proizvode, punomasne mliječne proizvode, paprike, rajčice, tropsko voće i citruse.

Osobama sa krvnom grupom B dozvoljena je najveća prehrambena raznolikost. Slobodni su konzumirati ribu, perad, jajetinu, govedinu, mliječne proizvode, zeleno povrće, žitarice i sve vrste povrća, a u potpunosti bi trebali izbaciti školjke, šunku, slaninu i piletinu. Trebali bi ograničiti unos govedine, pšenice, raži, rajčica i kukuruza.
Osobe sa krvnom grupom AB mogu jesti janjetinu, puretinu, mliječne proizvode, jaja, rižu, tofu, šljive, trešnje, a trebali bi izbjegavati dimljeno meso i ograničiti unos govedine, pšenice, kukuruza, tropskog voća, naranči i banana.
Za i protiv...

Općenito gledano, hrana koja se definira kao preporučljiva za sve četiri krvne grupe, svježa je i neprerađena hrana, a prehrana je poprilično raznolika. Međutim, moglo bi se reći, da su u planu prehrane najviše zakinute osobe sa krvnom grupom 0. Naime, njihov plan prehrane pretpostavlja unos velikih količina mesa što može rezultirati prekomjernim unosom kolesterola i zasićenih masnoća u količinama znatno većim od preporučenih. Posljedica povećanog unosa kolesterola i zasićenih masnoća je, kako su brojne studije dokazale, povećanje rizika za određene bolesti, u prvom redu kardiovaskularne.

Osobe sa krvnom grupom A bi pak, zbog restrikcije unosa mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa, trebale paziti na adekvatan unos kalcija, željeza i vitamina B12.
Prehrana koja isključuje čitave kategorije hrane ne može se preporučiti djeci, adolescentima, trudnicama, dojiljama i starijim osobama.

Također, vrlo je teško isplanirati jelovnik za obitelj čiji članovi imaju različite krvne grupe – što i nije tako mala vjerojatnost.

Montignac-ova prehrana

Montignac je razvio metodu mršavljenja koja se sastoji od dvije faze: gubitak tjelesne mase i održavanje adekvatne tjelesne mase. Prva faza uključuje detoksikaciju gušterače kako bi se povećala tolerancija ugljikohidrata i spriječilo prekomjerno lučenje inzulina. Ova faza traje minimalno dva mjeseca. Ugljikohidrati su klasificirani u dvije skupine, «dobri» i «loši» ugljikohidrati – ovisno o njihovom glikemijskom indeksu. «Dobri» su oni čiji je GI 50, a «loši» oni kojima je GI 50. Također, kako bi se spriječilo nagomilavanje masnih naslaga, treba pažljivo kombinirati «dobre» ugljikohidrate sa ostalim namirnicama. Sukladno tome, ugljikohidrati se nikako ne smiju kombinirati sa mastima, osim ako se radi o ugljikohidratima bogatim prehrambenim vlaknima. Masti se također klasificiraju kao «dobre» i «loše». Biljna ulja i riblje ulje smatraju se «dobrim masnoćama» i njihov se unos potiče. Unos šećera je strogo zabranjen, a potrebno je izbjegavati i alkoholna pića i kavu. Druga faza, je faza održavanja tjelesne mase i zahtijeva provođenje prehrambenih navika stečenih u prvoj fazi.

Za i protiv...

Ovaj model prehrane izuzetno je bogat voćem i povrćem, namirnicama koje osiguravaju prehrambena vlakna te vitamine i minerale, što je svakako veliki nutricionistički plus. Poticanje na unos namirnica niskog GI te ulja bogatih esencijalnim te jednostruko nezasićenim masnim kiselinama također je pozitivno. Ipak, ne može se reći da ne postoji diskriminacija određenih skupina namirnica. Jednostavan jelovnik predlaže ograničen unos žitarica, svega 1 – 2 porcije dnevno, dok su voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi te meso dopušteni gotovo u neograničenim količinama. S obzirom na restrikciju unosa ugljikohidrata, postoji mogućnost pojave nedostataka određenih vitamina B skupine. Ova prehrana poprilično je bogata proteinima, dnevno bi proteini trebali osigurati više od 25% ukupnog energetskog unosa. Ovakav princip ipak sa sobom nosi određene rizike, kao što su stvaranje ketonskih tijela u organizmu, ili povišen unos zasićenih masnoća.

Southbeach dijeta

Popularna dijeta najnovijeg datuma je "South Beach Diet", bestseler dr. Arthur Agatstona, američkog kardiologa koji tvrdi da je ova dijeta sigurna i učinkovita. Podijeljena je u tri faze, od kojih se prve dvije provode točno određeni period, a treća faza opisuje se kao usvajanje ovakvih prehrambenih navika za cijeli život.

Dijeta kombinira povišen unos proteina i niži unos ugljikohidrata, što je popularizirao dr. Atkins, s time da ova dijeta ima pravilniji izbor masti i stavlja se naglasak na namirnice niskog glikemijskog indeksa. Ova dijeta je pravilnija od dijete dr. Atkinsa, ali trenutno nema znanstvenih istraživanja koja bi potvrdila njenu djelotvornost.
Za i protiv

Pojednostavljeno, dijeta je fokusirana na smanjenje unosa «loših» i povećanje unosa «dobrih» ugljikohidrata i masti. Kriterij odabira «dobrih», odnosno «loših» ugljikohidrata je vrijednost glikemijskog indeksa koju posjeduje pojedina namirnica. Tako se u «dobre» ugljikohidrate ubraja voće, povrće i cjelovite žitarice, a «loši» ugljikohidrati uključuju jela s obiljem bijelog brašna i šećera. Istodobno, potiče se unos nezasićenih masti (maslinovog i repičinog ulja) i smanjuje unos zasićenih masti (maslac, masti životinjskog porijekla).
Recepti uz američki tip obroka uključuju i one karakteristične za mediteransku prehranu. Vrlo je pohvalno što se potiče konzumacija ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Dijeta uključuje bogatstvo povrća i voća, osnovni izvori proteina su riba i nemasno meso, a biraju se zdravije varijante slastica – na bazi nemasnog sira i voća.

Nutricionistički gledano, postoje i slabe točke ove dijete. Naime, u prvoj fazi garantira se gubitak od 4 do 7 kg u samo dva tjedna, što je u najmanju ruku naprihvatljivo. Ta faza dijete predstavlja dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata koja uskraćuje tijelu osnovno gorivo, a vjerojatno je već dovoljno jasno da je za smanjenje tjelesne mase dostatan smanjen energetski unos, bez obzira na porijeklo. Zadiranje u omjere hranjivih tvari nutricionistička znanost ne podržava, a prihvatljiv tjedni gubitak tjelesne mase je pola do jedan kilogram.

Budući da ova faza traje samo dva tjedna, a ljudski organizam je vrlo prilagodljiv, dijeta neće izazvati nikakve neželjene posljedice po organizam. Međutim, moje mišljenje je da ova faza dijete nije neophodna i ne mora biti toliko restriktivna u pogledu ugljikohidrata.
Kombiniranje hrane

Ovaj prehrambeni trend zasniva se na tezi da je mršaviti mnogo lakše ukoliko se određene namirnice konzumiraju u pravilnim kombinacijama.

Dobre kombinacije su:

1. Visokougljikohidratne namirnice (tjestenina, riža, kruh, škrobne namirnice) + povrće s visokim udjelom vode
2. Visokoproteinske namirnice (meso, riba, orašasti plodovi, mliječni proizvodi) + povrće s visokim udjelom vode

Loše kombinacije su:

1.

Visokougljikohidratne namirnice (tjestenina, riža, kruh, škrobne namirnice) + visokoproteinske namirnice (meso, riba, orašasti plodovi, mliječni proizvodi)
2. Visokoproteinske namirnice + voće
3. Voće + povrće s visokim udjelom vode
4. Voće + visokougljikohidratne namirnice (tjestenina, riža, kruh, škrobne namirnice)
Preporuke su da 70% dnevno unesenih namirnica bude biljnog podrijetla, dakle voće i povrće, a ostalih 30% jedno ili dva serviranja škroba, primjerice tjestenine i riže uz minimalan izvor proteina životinjskog podrijetla.

Za i protiv...

Ono što je svakako pozitivno u ovom prehrambenom režimu je visok unos voća i povrća koji podržavaju sve zdravstvene institiucije. Također, s obzirom na ograničenje unosa određenih namirnica, gubitak tjelesne mase je poprilično brz. Ipak, postoji određena vjerojatnost da Vas ovaj princip prehrane, ukoliko uistinu nije pravilno izblansiran, može odvesti u deficit vitamina B12, te minerala cinka i kalcija.
Mjesečeva dijeta

Mjesečeva dijeta je u posljednje vrijeme vrlo popularna u našim krajevima. Ova dijeta je u pricipu post, jer nije dopušteno jesti ništa 24 sata od prvog sata promjene lunarne faze. U to vrijeme dolazi do pojačanog izlučivanja tekućine koju organizam inače zadržava uslijed loše ili preobilne prehrane, ali i pojačanog stanja stresa. Tijekom dana trebalo bi popiti najmanje 2, a može i do 4 litre tekućine (preporučljivo je da to bude voda, nikako zasladeni čajevi ili gazirana pića). Mogu se piti i voćni sokovi, ali samo prirodni, bez ikakvih dodataka, dok su alkohol i mlijeko zabranjeni.

Za i protiv...

Ova dijeta, osim što rezultira skidanjem 2-3 kilograma, ima i detoksikacijski učinak te nema nikakve posljedice na tjelesne i intelektualne sposobnosti. Nije preporučljiva za redukciju prevelike tjelesne mase, ali može biti dobra za njeno održavanje, čišćenje i jačanje organizma, kao i za podizanje obrambenih sposobnosti organizma.
Zdravo do vitke linije

Danas programi gubitka suvišnih kilograma dolaze u različitim formama. Mnogi programi igraju na kartu vremena, ljudi žele kilograme skinuti što prije, za posljedice rijetko pitaju. No, postizanje i održavanje adekvatne tjelesne mase nije nešto što je moguće postići u kratkom vremenskom periodu. To je proces koji se može naučiti, i nije nemoguć. Ukoliko ste spremni napraviti neke ustupke u svojemu životu, a odnose se na promjene životnog stila – pravilan odabir hrane i više tjelesne aktivnosti – na pravom ste putu da Vam proučavanje raznoraznih pomodnih dijeta postane čisti gubitak vremena.

Česta klopka u koju upadaju mnogi koji žele «pod hitno» skinuti suvišne kilograme je preskakanje obroka. Time dolazi do dugih perioda gladovanja tijekom dana. Malo znanja iz biokemije pomaže nam da shvatimo kako se naš organizam ponaša kada je u fazi gladovanja. Budući da mu ponestaje raspoloživog goriva, organizam se adaptira na takav niži unos energije i «štedi» za kasnije. Stoga, prilikom slijedećeg obroka nastoji pohraniti što više energije u obliku skladišnih rezervi. Metabolizam se u neku ruku ponaša poput termostata. Stoga, isto kao što naš organizam kao precizni mjerni instrument osluškuje naše prehrambeno ponašanje i tako programira metabolizam, tako i mi moramo osluškivati potrebe našeg organizma jer to je jedina dobitna kombinacija. I za zdravlje i za vitak stas.
Dijetu bi trebalo postaviti tako da se gubi približno pola do jednog kilograma tjedno. Što je gubitak drastičniji, to se organizam više brani od takvog gubitka, počinje štedljivije trošiti energiju koju mu dajemo i mršavljenje se usporava.
Kod ovakvog suviše restriktivnog plana prehrane često se javljaju neželjene pojave poput umora, psihičkih tegoba, loše kvalitete kose, kože i noktiju te ponekad i anemija.
Korisno je proučiti svaki novi princip prehrane jer je dobro razmotriti problem iz različitih kuteva. Međutim, slijepo usvajanje svake pojedinosti koja stoji u knjizi nije preporučljivo, budući da je svaka osoba posebna biokemijska jedinka i vrlo je važno primarno slušati svoj organizam.