Dijeta s visokim udjelom masnoća može potaknuti anksioznost

Studija je pokazala da prehrana s visokim udjelom masnoća kod životinja remeti crijevne bakterije, mijenja ponašanje i, kroz složen put koji povezuje crijeva i mozak, utječe na moždane kemikalije na način koji potiče anksioznost.
Istraživači ističu da hranu bogatu dodanim šećerima, soli te zasićenim i trans masnim kiselinama uglavnom smatramo „nezdravom“ te na nju samo mislimo u kontekstu debljanja, u potpunosti zanemarujući druge utjecaje takve hrane, između ostaloga i na mozak.

Tim istraživača podijelio je adolescentne štakore u dvije skupine – jedna skupina je dobivala standardnu prehranu s oko 11% masnoća tijekom devet tjedana dok je druga skupina dobivala prehranu s visokim udjelom masnoća od 45%, uglavnom zasićenih masnoća životinjskog porijekla.
Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (engl. Center for Disease Control and Prevention, CDC) tipična američka prehrana sadrži oko 36% masnoća. Tijekom studije, istraživači su prikupljali uzorke stolice i procjenjivali mikrobiom životinja, odnosno crijevne bakterije. Nakon devet tjedana, životinje su podvrgnute bihevioralnim testovima.

U usporedbi s kontrolnom skupinom, skupina koja je jela prehranu s visokim udjelom masnoća, očekivano, dobila je na tjelesnoj masi. Ali su životinje također pokazale značajno manju raznolikost crijevnih bakterija.

Općenito govoreći, veća raznolikost bakterija povezana je s boljim zdravljem. Također su imale znatno više bakterija roda Firmicutes i manje roda Bacteroidetes. Veći omjer Firmicutes prema Bacteroidetes povezan je s tipičnom industrijskom prehranom i pretilošću. Skupina s visokim udjelom masnoća također je pokazala veću ekspresiju triju gena uključenih u proizvodnju i signalizaciju neurotransmitera serotonina, posebno u području moždanog debla, koja je povezana sa stresom i anksioznošću. Iako se serotonin često smatra "hormonom sreće", određeni podskupovi serotoninskih neurona mogu, kada se aktiviraju, izazvati anksiozne reakcije kod životinja. Istraživači sumnjaju da nezdravi mikrobiom kompromitira crijevnu sluznicu, omogućujući bakterijama da uđu u cirkulaciju tijela i komuniciraju s mozgom.

Važno je naglasiti kako masnoće poput onih koje se nalaze u ribi, maslinovom ulju, orašastim plodovima i sjemenkama mogu biti protuupalne i dobre za mozak te ostvariti potpuno suprotan učinak od onog do kojeg će dovesti konzumacije hrane bogate soli, šećerom te zasićenim i trans masnim kiselinama. Upravo zbog toga autori studije savjetuju konzumaciju što više različitih vrsta voća i povrća, dodatak fermentirane hrane u svoju prehranu, a sve kako bi se podržao zdrav mikrobiom.

Ipak, navedena studija provedena je na životinjama zbog čega se rezultati ne mogu u potpunosti prenijeti na ljude. No, zaključci i preporuke koje proizlaze iz same studije u skladu su sa smjernicama i preporukama pravilne prehrane zbog čega ova studija može služiti i kao poticaj ljudima.

Izvor: Biological Research