Istraživači Sveučilišta u Illinoisu razvili su model, u kojemu su koristili mladučad svinja, pomoću kojega su promatrali utjecaj razvoja mozga novorođenčadi na učenje i pamćenje te njegovu osjetljivost na deficit određenih nutrijenata.
Istraživači su dva dana stare svinje hranili jednom od tri načina prehrane: kontrolnom prehranom koja je sadržavala preporučene količine željeza, eksperimentalnom prehranom blago deficitarnom željezom te eksperimentalnom prehranom ozbiljno deficitarnom željezom.
Mozak svinja je otprilike za 4 tjedna narastao do polovine svojega maksimuma, a rapidno je rastao sljedećih 8 tjedana – što je slično rastu mozga novorođenčeta čovjeka.
U četvrtom tjednu istraživači su započeli sa testiranjem svinja. Rezultati su pokazali da su svinje hranjenje kontrolnom prehranom s lakoćom učile i rješavale zadatke dok svinje hranjene prehranom jako deficitarom željezom nisu bile u stanju naučiti i riješiti zadano. Svinje čija je prehrana bila umjereno deficitarna pokazale su osrednju izvedbu. Jednake rezultate istraživači su dobili i kada su pred svinje postavili zadatke sa promijenjenim pravilima što je zahtjevalo promjenu strategije pri rješavanju zadataka.
Na kraju su istraživači utvrđivali razinu željeza u različitim dijelovima mozga te uočili da su svinje u obje eksperimentalne grupe imale smanjenu razinu željeza u hipokampusu – području mozga zaduženom za učenje i pamćenje.
Izvor: The Journal of Nutrition